Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se povodom tridesete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma – trenutka koji, kako je rekao, ima prelomni značaj u našoj zajedničkoj historiji.
“Ovaj dokument, potpisan nešto kasnije, 14. decembra 1995. u Parizu pokazao se kao temelj za mirnu i zajedničku budućnost Bosne i Hercegovine. Mirnu zajedničku budućnost! Sjetimo se u ovom trenutku onih za koje je dejtonski prekid vatre došao prekasno. Nikada ih ne smijemo zaboraviti i oplakujemo ih sa poštovanjem i tugom”, kazao je on.
Address by High Representative Christian Schmidt on the 30th Anniversary of the Dayton Peace Agreement
…
Obraćanje visokog predstavnika Christiana Schmidta povodom tridesete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma pic.twitter.com/SNMGyBftgD
— OHR BiH (@OHR_BiH) November 21, 2025
Podsjeća, zatim, kako su prije trideset godina, u Dejtonu, u Ohaju, oni koji su bili za pregovaračkim stolom postigli nešto što je mnogima izgledalo nemoguće – okončali su brutalan rat koji je odnio oko stotinu hiljada života i prislio još dva miliona ljudi da napuste svoje domove.
“Zahvalni smo svima koji su svojim naporima pomogli da se otvore vrata miru, pod vodstvom velikog američkog diplomate Richarda Holbrookea. To nije bio savršen mir, ali je bio daleko bolji od ponovnog nasilja i neprijateljstava koja su ostavila još uvijek prisutne duboke ožiljke i traume. Sa pregovorima je utihnulo oružje”, dodao je.
Dijalog i kompromis
Schmidt naglašava i kako su dejtonski pregovori dokazali da dijalog, kompromis i čvrsta međunarodna podrška mogu omogućiti da na kraju pobijedi mir.
“Dejtonski okvir nije samo zaustavio rat. On je osigurao temelj za trajni mir, stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine. Ali Dejton je ujedno bio i izazov: on zahtijeva potpuno aktivno učestvovanje i opredjeljenje svih građana BiH, a posebno njihovih predstavnika”, objašnjava.
Podsjeća zatim kako se više od milion izbjeglica i raseljenih osoba vratilo u svoje domove – infrastruktura je u velikoj mjeri obnovljena, reforme provedene unutar dejtonskog okvira ojačale su političku, monetarnu, finansijsku i fiskalnu stabilnost. Reformama je, dodaje, također osigurana podrška vladavini prava, unaprijeđena je funkcionalnost institucija i omogućeno je povoljno poslovno okruženje.
“Dok obilježavamo ovu godišnjicu, potvrdimo još jednom naše zajedničko opredjeljenje i odgovornost prema principima utvrđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom – državni suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i budućnost u kojoj svi, bez diskriminacije, imaju mogućnosti da samostalno donose odluke, poštujući principe vladavine prava i ljudskih prava”, zaključio je Schmidt u obraćanju.
Trosedmični pregovori
Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, dogovoren je 21. novembra 1995. godine u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson kod Dejtona u američkoj državi Ohajo.
Dejtonski sporazum su nakon trosedmičnih pregovora, koji su počeli 1. novembra 1995. godine, parafirali tadašnji predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski mirovni sporazum zvanično je potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
(Vijesti.ba)
