Po njegovim riječima, trenutno je petnaestak cm snijega što ipak nije dovoljno za skijanje.
– Naravno bilo bi lijepo da ima sviše snijega jer bi bilo više i turista, no, kažem, ne ovisimo o njemu da bi sezona uspjela – podvlači Kutle.
Blidinje ima više skijaških staza, od onih za početnike do onih za vrhunske skijaše, sa žičarom četverosjedom i skijaškom vučnicom. U sklopu skijaškog centara je sanjkalište za djecu.
Naša sreća je, smatra Kutle, što imamo mogućnosti planinarenja, alpinističkog penjanja, brdski biciklizam, slobodno ili organizirano korištenje područja parka prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom i slične aktivnosti.
Naime, u Parku prirode Blidinje žive mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta i do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi i najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike.
Ova prirodna oaza, prostire se na 358 km2 u podnožju planina Čvrsnice i Vrana i jedna je od najljepših prirodnih cjelina na području Bosne i Hercegovine.
Nezaobilazna atrakcija ove regije je Blidinjsko jezero, nekropola stećaka u Dugom polju, Franjevački samostan Masna Luka te prirodni fenomen Hajdučka vrata i spomenik Divi Grabovčevoj, legendi o kojoj su mnoge pjesme ispjevane.
Najveći broj posjetitelja, uz one domaće, dolazi iz susjedne Hrvatske, posebno iz Dalmacije.
– Imamo veliki broj domaćih gostiju, ali i iz susjednih zemalja koji dolaze na Blidinje kako bi se odmorili i obišli svoje vikendice, a oni koji ih nemaju dođu na jednodnevni izlet na ručak i šetnju – naglašava ravnatelj Parka prirode Blidinje.
Naime, većina smještajnih kapaciteta na Blidinju su privatne vikendice, njih oko 1500, a Kutle navodi da trenutno ima šest sedam restorana, motela i hotela te vikendica apartmanskoga sadržaja pa su potrebe turista zadovoljavajuće.
Ovdje Kutle ističe problem zakonske regulative, odnosno nepoštivanja građevinskih standarda. Kao priimjer navodi ugradnju jeftinih materijala u tamošnje objekte koji nisu otporni na požar, kao i to da su rijetki objekti koji posjeduju protupožarne aparate.
Ovo navodi jer je posjećenost Blidinja zimi velika, a u hotelima i vikendicama se dosta koristi ogrjev te nerijetko, tvrdi Kutle, dolazi do požara.
(Vijesti.ba / FENA)
