ZOI`84 u Sarajevu bile su prekretnica u karijeri Katarine Witt. 40 godina kasnije najuspješnija klizačica svijeta posjetila je Sarajevo. Za DW ona priča o Olimpijadi ali i Jugoslaviji, koja je za nju tada bila Zapad.
Katarina Witt, jedna od najboljih sportistkinja svijeta, šestostruka evropska i četverostruka svjetska prvakinja u umjetničkom klizanju, šeta se Sarajevom, gdje je prije 40 godina, nastupajući za DDR, osvojila i svoje prvo od ukupno dva olimpijska zlata. Prolaznici je radoznalo gledaju, oni stariji je odmah prepoznaju. Zimske olimpijske igre (ZOI84) u Sarajevu su predstavljale prekretnicu u njenom životu. “Kad dođem u Sarajevo, 40 godina kasnije, tek sada postajem svjesna kako se moj život promijenio od te Olimpijade” kaže Katarina. Te 1984. godine, iako je godinu ranije osvojila evropsko prvenstvo, ona, kako kaže, „srećom” nije bila svjesna da će je gledati cijeli svijet, tako da se u miru “mogla skoncentrisati” na svoj nastup. „Mnogi ljudi širom svijeta, koji se nikad nisu interesovali za umjetničko klizanje, odjednom su počeli na malim ekranima, pratiti prenos uživo iz sarajevske Zetre. Kada sam se, nakon olimpijade, vratila kući, cijeli moj život se promijenio u pogledu popularnosti”, kaže Katarina Witt za DW.
Najljepše lice socijalizma
Posebno su se Amerikanci oduševili tada 18-godišnjom Katarinom. Nakon što je jedan sportski komentator, gledajući je u Zetri kako na ledu u prikladnoj nošnji (kostimu) pleše mađarski čardaš, koji je pomalo podsjećao na jugoslovensko kolo, povikao: „Upravo sam vidio Brooke Shields na klizaljkama”. A kada je drugi američki novinar za Times napisao da je Katarina Witt „najljepše lice socijalizma”, zvijezda je bila rođena.
Njemačka klizačica je tadašnju američku mega-zvijezdu Brooke Shields imala priliku upoznati godinama kasnije u jednom američkom ljetovalištu. „Prišla mi je i rekla ‚Divno što te konačno mogu upoznati. Imam osjećaj kao da si mi sestra.’ I to je stvarno bilo tako. Stalno su joj govorili: ‚izgledaš kao Katarina’ a meni su govorili ‚izgledaš kao Brooke Shields.’ U to vrijeme je to bio lijep i šarmantan kompliment, koji je pokazao da se mogu prevazići granice između Istoka I Zapada. To je od strane Zapada tada bilo veliko priznanje nama sportistima sa istoka Evrope, a mi smo opet tako dobili priliku upoznati i djelić američke kulture”, kaže za DW Katarina Witt.
Poznavala Ljupku Dimitrovsku i Ivicu Šerfezija
Iako Katarina Witt, kako kaže, za Brooke Shields do Olimpijade u Sarajevu nije čula, znala je za jugoslovenske šlagerske zvijezde Ljupku Dimitrovsku i Ivicu Šerfezija, koji su svojevremeno često nastupali u DDR-u. Najprije ih je gledala na televiziji a poslije, kada je postala svjetska zvijezda, ih je i lično upoznala.
Ali, građani iz DDR-a nisu baš tako lako mogli putovati u Jugoslaviju. “Priželjkivala sam da se ljudima pruži šansa da mogu putovati, posjetiti rođake i vidjeti svijet. Sigurna sam da bi se mnogi, da su mogli putovati, vratili kući. Sportisti su se u 99 posto slučajeva vraćali kući jer su tamo bile njihove familije, korijeni, prijatelji, domovi. I to je bila moja privilegija. Ali kao sportistkinja, moram reći da je to bio težak rad, težak trening…Ti ne možeš kao druga djeca u disko, u shoping, na sunce, u provod. Tu se tražilo puno discipline, s druge strane to je za mene bio veliki dobitak, takmičiti se i biti uspješna u sportu, koji sam otkrila veoma rano”.
Umjetničkim klizanjem, Katarina Witt se počela baviti 1971, kada je kao 6-godišnjakinja, započela sa klizanjem u sportskom klubu Karl-Marx Stadt, današnji Chemnitz. Kada joj je bilo devet godina, preuzela ju je čuvena Jutta Müller, koja je sa svojim klizačicama osvojila ukupno 57 medalja i slovi za najuspješnijeg trenera u umjetničkom klizanju na svijetu. Juta Müller je nedavno umrla, a najslavnija učenica bila joj je upravo Katarina Witt.
Odlazak na Olimpijadu u Sarajevu kao odlazak na Zapad
Odlazak na Olimpijadu u Sarajevo 1984., u čijoj pripremi je učestvovala cijela Jugoslavija, je za Katarinu Wit bilo poput „putovanja na Zapad”. „Za mene, koja sam rođena u DDR-u, tadašnje socijalističke zemlje su bile Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Sovjetski Savez ali samo djelimično i Jugoslavija. Mi smo tada smatrali da su u Jugoslaviji pomalo kapitalistički nastrojeni. Bili smo iziritirani i pitali smo se: Jesu li oni sad u socijalizmu ili su više dio Zapada”, kaže Katarina Witt DW.
Slike opsade Sarajeva – srceparajuće
Slike ratnog Sarajeva i stradanja njegovih stanovnika tokom opsade (1992-1995) su za Katarinu Witt bile „srceparajuće”. Isto kao i razaranje Olimpijskog muzeja i sarajevske Vijećnice, u kojoj je bila nacionalna biblioteka, čije su brojne knjige o istoriji Bosne i Hercegovine izgorile. Nakon rata je legendarna klizačica ukupno tri puta bila u Sarajevu. Tu je ona pokrenula projekte pomoći djeci sa invaliditetom, koje finansira njena ‘Fondacija Katarina Witt’. Među njima je i fudbalski projekat “Respekt” u kojem djeca sa invaliditetom igraju fudbal sa drugom djecom ali i skijaju. “Nedavno sam dobila video snima djevojčice, koja nema ruku ali skija, a sada i kliže. Jako je važno za tu djecu da ostvare snove i osjećaju inkluziju na način da se bave sportom koji vole”, kaže Witt.
Katarina Witt: Volim ćevapčiće!
Klizačka mega-zvijezda je u Sarajevu posjetila i visokog predstavnika Christiana Schmidta, a bila je i na zajedničkom ručku sa tadašnjim jugoslovenskim sportistima: Slovencem Jure Frankom, koji je na ZOI`84 osvojio srebro u veleslalomu i klizačicom Sandom Dubravčić. S njima je zajedno jela ćevapćiće u „Petici”, čuvenoj ćevabdžinici nekadašnjeg sarajevskog fudbalera Asima Ferhatovića. „Volim ćevapčiće!”, kaže Katarina Witt i dodaje: „Moj tata ih također pravi, samo sa više začina. BiH ima veoma zasitnu kuhinju. Kada bih ostala ovdje sedam dana, ne bih više mogla obući ni jedne pantalone.”
U šetnji po gradu, nailazi na stope Gavrila Principa i mjesto sa kojeg je on 1914. pucao na austrijskog prijestonasljednika Franza Ferdinanda, ubivši njega i njegovu suprugu Sofiju. Sarajevo je osim Olimpijade, poznato i po ovom atentatu, koji je bio povod za Prvi svjetski rat. Na ulazu u Baščaršiju, među suvenirima, Katarina Witt nailazi na Vučka, maskotu ZOI`84. Oduševljena je planovima da se Sarajevo kandiduje za organizaciju Zimskih olimpijskih igara mladih 2032. godine. Tada bi se obnovila sablasna olimpijska borilišta, poput bob staze ili skakaonica, koja su bila poprište sukoba i ni 29 godina nakon rata – nisu obnovljena. Za mnoge je to odraz teške i neriješene političke situacije u BiH ali Katarina Witt želi da vjeruje da će se ona prevazići. “Duh, koji ovdje vlada, taj optimizam, pa čak i zajedništvo koje se osjeća, motivira i daje nadu da će ovaj grad imati svijetlu budućnost i da se bori da tu budućnost zajednički kreira”.
(Vijesti.ba / DW)
