Prema navodima godišnjeg sigurnosnog izvještaja „Focus” norveških obavještajnih službi, Rusija u Ukrajini sve više preuzima inicijativu i na putu je ostvariti dominaciju u borbama. To se vidi i razvojem situacije u Avdijivki, gdje su ukrajinske snage bile prisiljene povući se.
Zapadne isporuke oružja omogućile su ukrajinskoj vojsci spriječiti Rusiju da ostvari značajan vojni napredak u Ukrajini prošle godine, ali je veliki dio isporučenog materijala izgubljen ili potrošen na bojnom polju, stoji u izvještaju, navodi njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Ukrajinska ofenziva 2023. izvršila je snažan pritisak na ruske trupe, ali one su se konsolidirale i ponovno ojačale svoje odbrambene linije.
„U 2024. Ukrajina nije uspjela zadržati inicijativu u ratu”, navode Norvežani. Rusija je, s druge strane, poduzela neke uspješne korake i mobilizovala veliki broj novih vojnika, ona je u mogućnosti staviti u pokret tri puta više novaka za rat od Ukrajine. Osim toga zapadne sankcije manje utječu na rusku privredu nego što se očekivalo.
Stope proizvodnje streljiva, borbenih vozila, bespilotnih letjelica i projektila veće su nego prije godinu dana. Rusija dobiva sve veću vojnu podršku od Kine, Sjeverne Koreje, Irana i Bjelorusije, navodi se u izvještaju. Što se Kine tiče, ona ne isporučuje oružje, ali isporučuje vojnu opremu i komponente koje su ključne za ruski vojni pogon i za rat.
Ruski režim smatra da vrijeme radi za njih i spremni su za „dugotrajni rat”, nastavlja se u izvještaju. Stoga će Kijev trebati „značajnu” zapadnu vojnu pomoć kako bi imao ikakvu nadu za preokret situacije, rekao je šef vojne obavještajne službe Nils Andreas Stensönes u ponedjeljak predstavljajući izvještaj. Njega svake godine sastavljaju norveška vanjska obavještajna služba NIS, domaća obavještajna služba PST i tijelo za nacionalnu sigurnost NSM.
Kao rezultat širenja NATO-a ulaskom Finske a, po svoj prilici, uskoro i Švedske u Savez, izgubljen je jedan od najvažnijih ciljeva Rusije na Baltiku, a to je da ga očuva kao geografski i politički „tampon” protiv zapadnog vojnog saveza, nastavljaju norveški obavještajci. Oni, međutim, naglašavaju da je trenutno zbog značajno smanjenog broja bilateralnih kontakata između Rusije i Norveške, ponašanje Moskve postalo manje predvidivo.
Rusija je „godinama” mapirala kritičnu norvešku naftnu i gasnu infrastrukturu, navodi se dalje u izvještaju. Ovo prikupljeno znanje moglo bi postati važno u slučaju sukoba. Rusija koristi velik broj civilnih brodova za obavještajne aktivnosti i prikuplja informacije o, između ostalog, norveškoj energetskoj i odbrambenoj infrastrukturi. S ovim brodovima Rusiji je moguće legalno prići ciljevima.
Kao rezultat ruskog agresorskog rata, Norveška je postala glavni dobavljač energije Evropi. Posebno bi gasna infrastruktura mogla biti meta sabotaža ili pokušaja ometanja rada kroz cyber napade, stoji u izvještaju. Prošle su godine norveške tajne službe upozorile da će njihova zemlja biti jedna od prvih meta ako dođe do eskalacije sukoba između Rusije i zapadnih zemalja.
(Vijesti.ba)