Globalna površinska temperatura mora takoÄer je prošloga mjeseca bila na najvišem ikada zabilježenom nivou, pokazuju podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus, prenosi Index.
Podaci pokazuju da je februar bio 1,77 Celzijusa toplija od predindustrijskog prosjeka za mjesec, od 1850. do 1900., i 0,81 Celzijusa iznad nivoa od 1991. do 2020. godine. Globalna prosjeÄna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, izmeÄu marta 2023. i februara 2024. bio je najviši zabilježen, na 1,56 Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.
To svijet privremeno stavlja iznad granice od 1,5 Celzijusa iznad kojeg se, dugoroÄno gledano, oÄekuju najgori efekti klimatskih promjena.
Dnevne globalne prosjeÄne temperature bile su “iznimno visoke” tokom prve polovine mjeseca, dosežuÄi 2 Celzijusa iznad nivoa 1850-1900 u Äetiri dana od 8. do 11. februara, rekli su iz Copernicusa. Temperature u Evropi u februaru 2024. bile su 3,3 Celzijusa više od prosjeka za taj mjesec od 1991. do 2020., sa temperaturama znaÄajno iznad prosjeka u centralnoj i istoÄnoj Evropi, pokazuju brojke.
Zima u Evropi, od decembra do februara, bila je druga najtoplija zabilježena na ovom kontinentu.
ProsjeÄna globalna temperatura površine mora za februar, izvan polarnih podruÄja, bila je najviša zabilježena u bilo kojem mjesecu, na 21,06 Celzijusa, premašivši prethodni rekord od 20,98 Celzijusa postavljen u augustu 2023. ProsjeÄna dnevna površinska temperatura mora krajem mjeseca dosegla je novi apsolutnu najviši nivo od 21,09 Celzijusa, objavio je Copernicus.
“Februar se pridružuje dugom nizu rekorda u posljednjih nekoliko mjeseci. Koliko god ovo izgledalo neuobiÄajeno, zapravo nije iznenaÄujuÄe jer kontinuisano zagrijavanje klimatskog sistema neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicusa.
“Klima reaguje na stvarne koncentracije stakleniÄkih gasova u atmosferi, pa ako ih ne uspijemo stabilizovati, neizbježno Äemo se suoÄiti sa novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, kaže.
Dr. Friederike Otto, viša predavaÄica klimatskih nauka na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš, Imperial College London, rekla je: “Sada postoji toliko mnogo dokaza koji ukazuju na Äinjenicu da se naša klima zagrijava, ako želite poreÄi klimatske promjene, možete tvrditi da je i Zemlja ravna. Milijarde mjerenja sa meteoroloških stanica, satelita, brodova i aviona ukazuju na osnovnu Äinjenicu da se naša planeta zagrijava opasnom brzinom”.
“Ljudi ne bi trebali biti iznenaÄeni što smo oborili još jedan rekord. Ljudi nastavljaju sagorijevati naftu, gas i ugljen, pa se klima nastavlja zagrijavati. To je vrlo dobro shvaÄen odnos. Ne postoji Äarobno rješenje za klimatske promjene. Znamo što nam je Äiniti: prestati sagorijevati fosilna goriva i zamijeniti ih održivijim, obnovljivim izvorima energije. Sve dok to ne uÄinimo, ekstremne vremenske prilike pojaÄane klimatskim promjenama nastavit Äe uništavati živote i sredstva za život”, zakljuÄila je Otto.
(Vijesti.ba)