Sinoć je u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, održano drugo javno predavanje iz ciklusa “Naša baština” koje Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije historije grada u svjetlu novih naučnih i stručnih istraživanja.
Ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva.
Na temu “Urbana arheologija grada Sarajeva” pred velikim brojem zainteresiranih Sarajki i Sarajlija, govorio je muzejski savjetnik Mirsad Avdić, dok je o nastanku Sarajeva i biografiji njegovog osnivača Isa-bega Ishakovića govorio dr. Sedad Bešlija, viši naučni suradnik i direktor Instituta za historiju.
Mirsad Avdić je prezentirao početke istraživanja arheologije osmanskog graditeljskog naslijeđa koja je svoje pionirske korake napravila upravo u Sarajevu, gradu koji je nekad imao vrsne arheologe koji su radili na brojnim iskopavanjima i prezentirali dragocjenu arheološku građu, a da nam nikad nije dopušteno da imamo svoj studij arheologije.
– Arheologija se izučavala u Zagrebu i Beogradu, a Sarajevo koje je bilo centar izvanrednih arheoloških istraživanja, nije moglo imati studij arheologije, etnologije i antropologije. I danas je na polju etnologije i antropologije, isto. Zamislite da nama dolaze etnolozi iz Slovenije i iz inostranstva da nas, kao i prije u vrijeme Austrougarske, kada su na nas gledali kao na koloniju, i danas promatraju, ispituju i pišu onako kako nas oni vide, a da mi ne educiramo naše stručnjake i proučavamo sami sebe. Univerzitet u Sarajevu nema katedre za etnologiju i za antropologiju! Tako da o sebi čitamo samo iz knjiga drugih, onako kako nas oni vide – istakao je Avdić.
Dodao je da je on učestvovao na brojnim arheološkim iskopavanjima na sarajevskim i bh. lokalitetima: Bijela tabija, Hadži Kalinova džamija, Bakrbabina džamija, Kovači, Firduz-begov hamam, Tašlihan koji su dali jasne odgovore na insinuacije da su džamije pravljene na ostacima crkava.
– Arheologija je dokazala da nijedna džamija nije izgrađena na temeljima crkve – bio je određen Avdić, naglasivši da je njegov arheološki tim pronašao i otkrio 160 nišana kojih nema zavedenih i opisanih ni kod Mehmeda Mujezinovića u “Epigrafskim spomenicima”.
Dr. Sedad Bešlija je govorio o nastanku Sarajeva, najprije kao kasabe, a sedam decenija nakon i kao šehera, čime je potvrđen njegov planski urbani dinamički rast i razvoj u veliki administrativni, ekonomski i kulturni centar. Govorio je o osnivaču Sarajeva Isa-begu Ishakoviću, njegom vizionarskom duhu, koji je strateški gradio Sarajevo, ali i Novi Pazar, čiji je također osnivač, kao i druga naselja i građevine koje je uvakufio na regionalnoj dionici od Skoplja do Sarajeva.
Također je istakao da je urbano jezgro grada do konca osmanlijske uprave završavalo negdje oko sadašnjeg Marindvora, i do su sva sadašnja poznata sarajevska naselja bila sela, od Grbavice, koja se kao selo prvi put spominje u 17. st., do Pofalića, Kovačića, Dolac Malte, Otesa, Stupa, Švrakina Sela i druga, te se nisu stopila u grad i nisu bila nikad osmanizirana.
– Dok je 1453. godine osvajan Istanbul, ovdje je građen saraj, navodi dr. Bešlija, jer je osnivač nakon kupljene zemlje seoca Brodac, na mjestu današnje kasarne Bistrik počeo graditi dvor (saraj) prema kojem će Sarajevo ( saraj + ovasi = dvorac u polju) i dobiti ime. Sarajevo je paradigma prema kojemu su se gradili drugi bosanski gradovi i ima rodonačelničku ulogu u njihovom nastajanju. Naglasio je da je historiografija potvrdila ( D. Kovačević-Kojić, H. Šabanović) da prije Sarajeva na ovom području prethodno nije postojalo naselje koje se moglo afirmirati kao gradsko.
Dr. Bešlija je akcentirao da je Sarajevo osnovano 1462. godine i da je njegov osnivač Isa-beg Ishaković, da postoji rodni list grada a to je Vakufnama, pisana u februaru 1462. godine. I da godina osnivanja grada nije upisana na grb grada!
– U pisanim izborima potvrđena je historijska činjenica o sada već 562. godine grada Sarajeva. Nažalost, što su kompetencije manje kad se govori na tu temu histerija bazirana na ideološkim i ličnim interesima je veća. Samo da podsjetim, na grbu Novog Pazara, čiji je osnivač također Isa-beg Ishaković, u Republici Srbiji napisana je 1461. godina kao godina osnivanja. Još uvijek iz spomenutih razloga u Sarajevu ne postoji ništa što bi zvanično priznalo i obilježavalo datum njegovog nastanka – akcentirao je Bešlija.
Prisutni su pozdravili ovakav način popularizacije historijskih činjenica smatrajući da nauku i struku trebaju saslušati svi zainteresirani građani Sarajeva, jer se pred nama otvara polje usvajanja nepoznatih informacija i kroz znanje širi znanje o biografiji svoga grada.
Naredna predavanja u Muzeju Sarajeva planirana su za mjesec august, saopćeno je iz JU Muzej Sarajeva.
(Vijesti.ba / FENA)
