Govoreći novinarima u iranskoj prijestolnici 14. novembra nakon sastanka s iranskim šefom za nuklearnu energiju Mohammadom Eslamijem, Grossi je rekao da raste pritisak za pronalaženje rješenja sa iranskim satelitima u ratu s Izraelom i Trumpom, poznatim po svom tvrdom stavu protiv Teherana, koji preuzima predsjedničku dužnost u januaru.
“Znamo da je neophodno dobiti, u ovom trenutku, neke konkretne, opipljive i vidljive rezultate koji će ukazati na to da ovaj zajednički rad popravlja situaciju, donosi razjašnjenje stvari i uopćeno gledano osjećaj da nas udaljava od sukoba i konačno rata”, rekao je Grossi.
“Činjenica da međunarodne tenzije i regionalne tenzije postoje… pokazuje da prostor za pregovore i diplomatiju ne postaje sve veći, on je sve manji”, dodao je.
Grossijeva posjeta se dešava oko dva mjeseca uoči inauguracije Trumpa, koji se tokom svog prvog mandata 2018. jednostrano povukao iz značajnog sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila i ponovo uveo oštre sankcije Iranu.
Sporazum iz 2015, službeno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), dao je Iranu ograničeno oslobađanje od međunarodnih sankcija u zamjenu za ograničavanje njegovog nuklearnog programa, što je osmišljeno da bi spriječilo Teheran da nabavi nuklearno oružje.
Grossi se 14. novembra u Teheranu sastao i sa iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Araqchijem.
Araqchi, glavni iranski pregovarač tokom pregovora za postizanje JCPOA sporazuma, koji je Teheranu zabranio obogaćivanje uranijuma iznad nivoa od 3,65 posto, rekao je na mreži X da su razgovori s Grossijem bili “važni i direktni”.
Obećao je da će nastaviti saradnju Irana s IAEA-om na nuklearnom neproliferaciji i ponovio dugogodišnju tvrdnju Teherana da je njegov nuklearni program “miroljubiv”. Araqchi je, međutim, dodao da Iran neće pregovarati “pod pritiskom”.
Nakon povlačenja Washingtona iz JCPOA, Iran je proširio svoj nuklearni program i ograničio IAEA inspekcije svojih nuklearnih lokacija.
IAEA i međunarodna zajednica izrazile su uzbunu zbog izvještaja da je Teheran značajno povećao svoje zalihe uranijuma obogaćenog na 60 posto — znatno bliže nivou od 90 posto koji je potreban za nuklearno oružje.
(Vijesti.ba)
