Finska je intenzivirala pripreme za sve vrste rata – nuklearni, opću invaziju – i konstantno odgovara na brojne hibridne ratne napade koje je Rusija pojačala od početka invazije na Ukrajinu, piše Euronews.
Od 2022. godine Helsinki se suočava s manipulacijom podmorskih komunikacijskih kablova, dezinformacijama i prisustvom tzv. ruskih “flota u sjeni”, koje ilegalno prevoze rusku naftu kršeći zapadne sankcije.
Pripremljenost i spremnost da odgovore na prijetnju koju Rusija predstavlja dio su finskog identiteta.
Decenijama, posebno od sovjetske invazije 1939. godine, Finci uzimaju u obzir sve potencijalne prijetnje svom suverenitetu i opstanku.
Odvraćanje je ključni princip – imati visoko obučenu vojsku, učešće i podršku svih dijelova društva – privatnog sektora, nevladinih organizacija i građana. Osim toga, u Finskoj postoji obavezna regrutacija za sve muškarce u trajanju od devet do osamnaest mjeseci, ovisno o ulozi.
Ovaj tzv. ‘nacionalni model sveobuhvatne sigurnosti’, koji angažuje cijelo društvo, stvara nacionalnu “volju za odbranom” države, tvrde državni zvaničnici. Osim toga, manja je vjerovatnoća da će neka strana zemlja izvršiti invaziju ako je država tako snažno osigurana od napada.
Mikko Hirvi, zamjenik zapovjednika finske obalne straže, kaže da se fenomen “flote u sjeni” pojavio nakon ruske invazije, kao i porast hibridnog rata.
„Finska granična straža oduvijek je bila organizacija za pripravnost, koja je gradila svoje sposobnosti za djelovanje u situacijama poput današnje, ali je također tačno da su fenomen flote u sjeni i ometanja GPS-a nešto što vidimo tek posljednjih godina.“
„Vidjeli smo prekide kablova, lomove kablova, koji su trenutno pod kriminalističkom istragom.“
Finski državni zvaničnici opisuju kako je, neposredno nakon ruske pune invazije na Ukrajinu, u Helsinkiju i susjednom Stockholmu nastupila „velika mentalna promjena“.
Pored vojne snage, Finska je izgradila nekoliko hiljada skloništa za civilnu odbranu koja mogu primiti svih 600.000 stanovnika Helsinkija, s mnogo više širom zemlje.
Ova podzemna skloništa dizajnirana su za zaštitu od nuklearnog rata, a uključuju toaletne prostore, krevete, bazene s vodom. U svakom trenutku Finci su obavezni imati „kutiju za hitne slučajeve“ sa zalihama pokvarljive hrane, flaširane vode, benzina i drugih potrepština u slučaju vanredne situacije i naredbe za sklonište.
Ova nordijska zemlja dijeli granicu od 1380 km s Rusijom – najdužu granicu s Rusijom među svim državama NATO-a. Nakon aneksije Krima 2014. i ruskih incidenata na istoku, kao i miješanja Kremlja tokom protesta na Majdanu, Finska je počela ubrzavati saradnju sa Švedskom, SAD-om i NATO-om.
„Tokom tog perioda znali smo da moramo ponovo razmotriti pitanje NATO-a ako se stvari drastično promijene,“ kaže Mikael Antell, zamjenik generalnog direktora Političkog odjela Ministarstva vanjskih poslova.
A sada, „imamo rat“, kaže on.
Kao odgovor na široko rasprostranjene akcije Kremlja širom Evrope i svijeta, EU je u decembru najavila posebne sankcije protiv 16 pojedinaca i tri entiteta odgovornih za „destabilizirajuće djelovanje Rusije u inostranstvu“.
Ove mjere odnose se na „politike ruske vlade koje potkopavaju temeljne vrijednosti EU i njenih članica, njihovu sigurnost, stabilnost, nezavisnost i integritet, kao i one međunarodnih organizacija i trećih zemalja, kroz razne vrste hibridnih aktivnosti, uključujući koordiniranu manipulaciju informacijama i uplitanje.“
(Vijesti.ba)
