U sjevernoj, južnoj i zapadnoj Evropi udio je porastao s 22.5 odsto na 23.3 odsto između 2013. i 2022. Udio migranata u radnoj snazi posebno je visok u Evropi, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama.
To je djelimično zbog starenja stanovništva u tim regijama. Migranti zauzimaju radna mjesta ljudi koji odlaze u penziju, a raste potražnja za njegovateljima starijih osoba. Pojam “migrant” odnosi se na svakoga ko radi u zemlji koja nije njihova otadžbina. ILO uključuje i osobe s radnim vizama i migrante bez dokumenata koji rade u zemlji domaćinu.
Dobre dvije trećine njih bilo je zaposleno u uslužnoj djelatnosti, u poređenju s otprilike polovinom domaćeg stanovništva, pokazuju brojke. Širom svijeta, udio migranata u ukupnoj radnoj snazi bio je 4.7 odsto u 2022. ILO procjenjuje ukupan broj migranata u svijetu na 284.5 miliona.
Oko 255.7 miliona njih bilo je starije od 15 godina, dakle radno sposobno. Bilo je 167.7 miliona zaposlenih – 30 miliona više nego 2013. godine.
Stopa nezaposlenosti među imigrantima iznosila je 7.2 odsto – nešto više nego kod domaćeg stanovništva (5.2 odsto). ILO kaže da bi razlozi za to mogli uključivati jezične barijere, nepriznate kvalifikacije ili diskriminaciju, prenosi “Index”.
(Vijesti.ba)
