Usvojeni su sveobuhvatni zaključkci o proširenju, naglašavajući svoju čvrstu podršku integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Ovi zaključci, koji se također odnose na šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, ističu kako je postignut napredak, ali i koje su prepreke preostale na putu BiH ka EU.
Jedan od zaključaka je indikativan u kontekstu pozicije Bosne i Hercegovine (BiH) na putu EU integracija.
Naime, osim zadataka koji bi se trebali obaviti za donošenje pregovaračkog okvira i otvaranja pregovora sa Evropskom unijom, Evropsko vijeće je ponovno afirmisalo presude Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na potrebne ustavne reforme koje se očekuju u narednom periodu.
Evropsko vijeće je ponovilo stav da Bosna i Hercegovina treba odbaciti svaki vid diskriminacije te uspostavi jednakopravnost građana bez obzira da li pripadaju konstitutivnim narodima ili onima iz grupe Ostali.
Naime, BiH je pozvana na osiguravanje usklađenosti svih usvojenih zakona s standardima EU i preporukama Venecijanske komisije. Vijeće je ponovo naglasilo važnost ustavnih i izbornih reformi, pozivajući na eliminaciju diskriminacije i nejednakosti u izborima. Poseban naglasak stavljen je na rješavanje slučaja Sejdić-Finci i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ove reforme, kako se navodi, moraju biti sprovedene kroz inkluzivan proces temeljen na stvarnom dijalogu.
Ovim je odbačeno nastojanje susjedne Hrvatske da u zaključcima stoji formulacija o “jednakosti konstitutivnih naroda” te je Evropsko vijeće ponovilo svoje ranije stavove da je jednakopravnost svih građana jedan od temeljnih principa.
Vijeće je pozdravilo dosadašnji napredak, posebno predanost političkog rukovodstva koja je dovela do martovske odluke. Ipak, izrazilo je zabrinutost zbog recentne stagnacije reformskih napora, pozivajući sve političke aktere na obnovljenu fokusiranost i odlučnost u sprovođenju promjena usklađenih s EU.
Bosna i Hercegovina je pozvana da prioritetno djeluje na imenovanje glavnog pregovarača i nacionalnog IPA koordinatora prema Instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA) III.
Vijeće je zabilježilo ograničen napredak u reformama pravosuđa, uprkos usvajanju izmjena Zakona o Visokom pravosudnom i tužilačkom vijeću. Pozvalo je na daljnje mjere, uključujući usvajanje novih zakona o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Potpuno poštivanje odluka Ustavnog suda naglašeno je kao fundamentalni zahtjev.
Vijeće je izrazilo zabrinutost zbog nedovoljnog napora na jačanju osnovnih prava, posebno kada je riječ o slobodi izražavanja, zaštiti medija i sigurnosti novinara. Pozvalo je Bosnu i Hercegovinu da osigura poštivanje sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja, te da se suzdrži od djelovanja koja ugrožavaju ove slobode.
Vijeće je snažno osudilo retoriku podjela i secesionističke inicijative, posebno u entitetu Republika Srpska, koje dovode u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Naglašeno je da su suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo zemlje neupitni, upozoravajući da bi bilo kakvi postupci koji narušavaju ove principe proizveli ozbiljne posljedice. Političari su pozvani da odbace provokativnu retoriku i postupke, da podržavaju jednakost i nepristranost, te aktivno promoviraju pomirenje.
Vijeće je naglasilo važnost napretka ekonomskih reformi kako bi se poboljšala konkurentnost Bosne i Hercegovine na EU tržištu. Strukturne promjene usmjerene na rast i ekonomsku otpornost opisane su kao ključne.
U upravljanju migracijama, Vijeće je priznalo poboljšanja, ali pozvalo na potpuno usklađivanje s EU viznom politikom i usvajanje Zakona o kontroli granica. Pozdravljena su pregovori o statusu Frontexa i pozvano je na njihov brzi završetak i implementaciju.
Nakon katastrofalnih poplava i klizišta u oktobru 2024. godine, EU je pružila hitnu pomoć kroz Mehanizam civilne zaštite i EUFOR Althea. Vijeće je pohvalilo ove napore i potvrdilo svoju spremnost da pruži dodatnu pomoć po potrebi. Također, pozdravljen je obnovljeni mandat EUFOR-ove Misije Althea, prepoznajući njegovu ključnu ulogu u održavanju sigurnosti i stabilnosti.
Vijeće je pohvalilo potpunu usklađenost Bosne i Hercegovine s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno njenim opredjeljenjem da primjeni restriktivne mjere protiv Rusije i Bjelorusije. Ova usklađenost opisana je kao jasan signal predanosti zemlje svom EU putu.
Vijeće je pozvalo Bosnu i Hercegovinu da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa, zatim da bez odlaganja podnese Reformsku agendu reformi, kao preduslov za moguća plaćanja u okviru programa Reformi i Plana rasta, te donese odlučne mjere za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, uključujući uspostavljanje evidencije istraga i osuđujućih presuda na svim nivoima.
Zaključci Vijeća ponovo potvrđuju njegovu nepokolebljivu posvećenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene zemlje. Političari se pozivaju da pokažu odgovornost, da prioritetno djeluju u državnom interesu umjesto na podijeljene agende i da sarađuju kako bi ostvarili članstvo u EU.
Put ka EU ostaje izazovan, ali je prepoznat kao najprihvatljiviji put ka dugoročnoj stabilnosti, prosperitetu i integraciji u evropsku porodicu.
(Vijesti.ba)
