Nijemci će izaći na izbore nakon što se prošlog mjeseca raspala trostranačka koalicija kancelara Olafa Scholza, što će vjerovatno označiti kraj najnepopularnijeg njemačkog lidera modernog doba i povratak na vlast glavnih opozicionih konzervativaca.
Izbori dolaze u vrijeme testa za Njemačku. Njena će se ekonomija smanjiti drugu uzastopnu godinu, industrijski divovi poput Volkswagena suočavaju se s egzistencijalnom prijetnjom stranih konkurenata, a politički stavovi pooštravaju se prema migrantima.
Pojedinosti izbornih programa stranaka već su procurile, a na naslovnicama dominiraju ekoomija, socijalna zaštita, migracija i rat u Ukrajini. Kampanja je krenula u pogon nakon što je Scholz izgubio glasanje o povjerenju u ponedjeljak, kao što se i očekivalo.
Konzervativni čelnik Friedrich Merz i njegova stranka Kršćansko-demokratska unija (CDU) žele smanjenje poreza na dohodak i poreza na dobit te niže cijene električne energije kao način jačanja ekonomije.
Iako je signalizirao otvorenost prema umjerenim reformama, do sada je, međutim, tvrdio da se planira pridržavati ustavom utvrđene granice državne potrošnje poznate kao kočnica duga. Ta alatka je uvedena nakon finansijske krize 2009., ali kritičari kažu da koči rast ograničavanjem zaduživanja i ulaganja.
Scholzovi socijaldemokrati (SPD) žele reformirati dužničku kočnicu.
Boreći se za ponovno preuzimanje inicijative, SPD je također predložio podsticanje privatnih ulaganja i modernizaciju infrastrukture s vanbudžetskim fondom od 100 milijardi eura. Planira uvesti premiju za “Made in Germany” kako bi se podstakla ulaganja.
Njemačka je pod Scholzom povećala izdatke za vojsku i postala je drugi po veličini vojni pomagač Ukrajine iza Sjedinjenih Država.
Merz bi, međutim, želio ići dalje opremanjem Kijeva projektilima Taurus, što je korak za koji se Scholz plaši da bi Njemačku mogao uvući u direktnu konfrontaciju s Rusijom.
Nasuprot tome, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), trenutno na drugom mjestu nakon konzervativaca u anketama, želi prestanak isporuka oružja Ukrajini i obnovu dobrih odnosa s Moskvom.
Migracija je još jedno vruće pitanje.
Njemačka, koja je ponudila toplu dobrodošlicu sirijskim i drugim izbjeglicama tokom migrantske krize 2015., otada je učvrstila svoj stav i ove je godine ponovo uvela granične provjere.
Merz se zalagao za vraćanje migranata na njemačkim granicama i želi da treća zemlja obrađuje njihove zahtjeve za azil, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba/FENA)
