Taj aranžman, koji datira još od pada Sovjetskog Saveza, sada je, međutim, istekao.
Rusija je zaradila procijenjenih pet milijardi dolara od tranzita u 2024., a Ukrajina je dobila do milijardu dolara.
Rusija više ne može slati prirodni plin u Evropu preko ukrajinskih plinovoda nakon što je u srijedu istekao petogodišnji ugovor, sklopljen prije početka rata.
Označava kraj dugotrajnog aranžmana koji je koristio Ukrajinu kao kanal za zapadni ruski plin – sporazum koji se nastavio čak i nakon što je 2022. godine izbio rat punog obima.
Evropske zemlje koje su dobijale taj plin, poput Slovačke i Austrije, plaćale su Rusiji taj energent. Reuters je izračunao u decembru da bi ruska ekonomija zaradila oko pet milijardi dolara samo za 2024. od transporta plina kroz Ukrajinu.
Novinska agencija također je procijenila da bi Kijev te godine mogao dobiti između 800 miliona i milijardu dolara od naplate tranzitnih naknada.
Ukrajina je, međutim, mjesecima signalizirala da planira dopustiti da ugovor istekne 1. januara 2025., i sada je ispunila to obećanje.
– Kada je Putin proglašen ruskim predsjednikom prije više od 25 godina, godišnji tranzit plina preko Ukrajine u Evropu iznosio je ukupno više od 130 milijardi kubnih metara. Danas je to jednako nuli – napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko, kazao je da je ugovor o tranzitu prekinut zbog razloga nacionalne sigurnosti.
Ruski plinski konglomerat Gazprom potvrdio je u srijedu da su njegovi energetski tokovi kroz Ukrajinu zaustavljeni, navodeći “ponovljeno i izričito odbijanje ukrajinske strane da produži te sporazume”.
Ukrajinsko-ruski sporazum koji sada ne postoji razotkrio je složenost rata i njegove političke posljedice u Evropi, pri čemu su se države Evropske unije borile da smanje svoje oslanjanje na ruske energente iako su isporučivale oružje Ukrajini i pokušavale sankcionirati Moskvu.
I dok su hiljade ginule svake sedmice u žestokim borbama u Lugansku, Donjecku, Harkovu i Kursku, plin koji je prolazio kroz ista područja omogućio je i Kijevu i Moskvi da međusobno profitiraju na dobrima i postrojenjima.
Ukrajina je plinovodom dovodila ruski plin u Evropu od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, a kupci energenata prvo su izrazili zabrinutost da neće moći na vrijeme pronaći alternativno snabdijevanje ako ugovor istekne.
Slovački premijer Robert Fico kritikovao je odluku Kijeva u novogodišnjem obraćanju, rekavši da bi prekid dotoka jeftinog ruskog plina u Evropi stvorio “drastičan uticaj” na zemlje EU, ali ne bi naštetio Rusiji.
Austrija je, s druge strane, prekinula veze s Gazpromom u decembru, optužujući Rusiju da ucjenjuje austrijsku plinsku kompaniju OMV korištenjem energije kao aduta za podršku Ukrajini u Evropi, pišu u četvrtak novine The Business Insider.
(Vijesti.ba/FENA)
