Predlagači zakona su poslanici Stranke demokratske akcije – Šerif Špago, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Nermin Mandra i Midhat Čaušević, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Pijedlogom je predviđena integracija izbornog procesa i uvođenje novih tehnologija kako bi bile spriječene eventualne izborne prevare – uvođenje elektronske identifikacije birača otiskom prsta i optičko čitanje glasačkih listića. Također, predviđeno je i da, s ciljem sprečavanja zloupotrebe biračkih odbora, biračke odbore bira Centralna izborna komisija BiH putem javnog poziva, a da stranke mogu imati maksimalno jednog člana.
Današnja sjednica bit će posljednja prilika da zakonodavac usvoji izmjene izbornog zakona i ispuni zahtjev visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je parlamentarce pozvao da do kraja godine usvoje izmjene ili će ih on nametnuti.
– Ukoliko domaći organi ne nađu rješenje, sada, ne u narednom mjesecu, godini, ja bih onda razmislio da kažem, u narednih dvije, tri sedmice, ne možemo zavisiti od obećanja, dakle ove sedmice, ako se to ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da donese takvu odluku. To nije miješanje u rad Parlamenta, nego jačanje demokratije – kazao je visoki predstavnik na pres-konferenciji.
Uoči sjednice Parlamenta održan je i sastanak članova Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine s predstavnicima stranačkih i delegatskih klubova u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Šerif Špago (SDA) u izjavi novinarima kazao da nije razgovarano o detaljima predloženog zakona, ali kako je njegov utisak da će biti podržan većinom glasova u Predstavničkom domu mada nije optimističan i u pogledu podrške od Saveza nezavisnih socijaldemokrata BiH te Hrvatske demokratske zajednice BiH.
Saša Magazinović iz zastupničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, upitan za stav Trojke o izmjenama izbornog zakonodavstva kakve je predložila SDA, Magazinović ističe da je izmjene ove vrste prvi inicirao ranije SDP pa „ne možemo biti protiv nečega što smo i sami predlagali“.
I Magazinović i Špago napomenuli su pozitivno mišljenje CIK-a o predviđenoj punoj primjeni izmijenjenog zakona od izbora 2026., a da li će ga Predstavnički dom podržati, a Dom naroda eventualno neće, nije želio prejudicirati.
Snježana Novaković Bursać je uime Saveza nezavisnih socijaldemokrata izjavila da zakon koji predlaže SDA nije prihvatljiv, dok je za Centralnu izbornu komisiju rekla da je samoinicijativno namijenila sebi da najosjetljivija pitanja izbornog procesa reguliše pravilnicima a ne zakonski.
SDA-ov predloženi zakon je po njenom mišljenju pokušaj predlagača da se umili ‘nekim centrima’. SNSD ne bježi od unapređenja izbornog procesa, ali ne želi podržati nešto što je već ranije netransparentno smišljeno i dogovoreno u ovoj oblasti, kazala je Novaković Bursać.
Prema saopćenju Parlamentarne skupštine BiH, članovi CIK-a kazali su da nakon što se donese odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH, spremni su da intenziviraju aktivnosti na uvođenju novih tehnologija radi efikasnijeg, sigurnijeg i vjerodostojnijeg izbornog procesa. Takođe su kazali da nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH treba provesti pilot-projekt uvođenja novih tehnologija na 165 biračkih mjesta u deset opština u BiH, koji bi bio proveden na dobrovoljnoj osnovi.
(Vijesti.ba)
