Uredbom se zabranjuje ulazak u Sjedinjene Američke Države čelnicima, zaposlenicima i agentima ICC-a kao i članovima njihovih najbližih porodici.
Uredba također, predviđa zamrzavanje sve imovine koju ti isti pojedinci drže u Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki republikanci, ali i mnogi demokrati bili su ogorčeni izdavanjem naloga za hapšenje od ICC-a protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kojeg je američki predsjednik primio u utorak, kao i protiv bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta.
ICC je utvrdio da protiv Netanyahua i Gallanta postoje “razumni razlozi” za sumnju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za rat u Gazi, koji je uslijedio nakon Hamasovog napada na izraelsko tlo.
Benjamin Netanyahu nazvao je odluku antisemitskom, dok je bivši američki predsjednik Joe Biden nazvao naloge za hapšenje Izraelaca “nečuvenim”.
ICC je 2023. izdao i nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportiranja stotina djece iz Ukrajine.
Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu ICC-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudaca ICC-a na svoju tjeralicu.
Ni SAD ni Izrael, ni Rusija nisu članovi ICC-a, stalnog suda zaduženog za krivični progon i suđenje osobama optuženima za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije “brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti njegovo postojanje”.
Tokom prve Trumpove administracije 2020., Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatoui Bensoudi i jednom od njezinih glavnih saradnika zbog istrage ICC-a o navodnim ratnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.
Osnovan 2002., Sud sa sjedištem u nizozemskom Haagu sada ima 124 države članice.
(Vijesti.ba)
