To je blizu 40 posto ukupne vojne potrošnje u svijetu te godine koja je iznosila 2,24 triliona američkih dolara. Amerika je izdvojila 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je na rang listi manje od vojnih rashoda, kada je u pitanju procenat BDP-a, od Saudijske Arabije, Izraela, Katara, Alžira i Rusije.
Kina je druga na svjetskoj listi najvećih ulagača u odbranu sa oko 292 milijarde američkih dolara ili 13% svjetske potrošnje, dok je Rusija na trećem mjestu sa 86,4 milijarde američkih dolara ili 3,9% ukupnog svjetskog izdvajanja za vojsku.
Budžet za odbranu
Prema Uredu za budžet američkog Kongresa, izdaci za odbranu će do 2033. godine porasti na 1,1 trilion američkih dolara. Najveći dijelovi budžeta posvećeni su odjelima mornarice i ratnog zrakoplovstva. Između 2013. i 2022. godine bilo je predviđeno se da će Sjedinjene Američke Države potrošiti 392 milijarde američkih dolara na nuklearno oružje, 97 milijardi američkih dolara na raketnu odrbanu i 100 milijardi dolara na ekološke i zdravstvene troškove, prenosi IGES.
Globalna vojna potrošnja
Vrijednost vojne potrošnje na globalnom nivou je stalno rasla proteklih godina da bi 2022. godine dostigla 2,24 triliona američkih dolara. Razlozi za to su prije svega izbijanje rusko-ukrajinskog rata 2022. godine, kao i povećanje tenzija u Južnom kineskom moru. Sjeverna Amerika kao kontinent je daleko vodeća regija u svijetu u pogledu izdataka za vojsku.
(Vijesti.ba)
