Mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa, sastavljen od 20 tačaka, najbliže je do sada približio obje zaraćene strane miru, dvije godine nakon izbijanja još jednog krvavog sukoba između Izraela i Palestinaca.
Trumpov plan predviđa da će u roku od 72 sata od postizanja dogovora biti oslobođeni svi preostali taoci – bilo živi ili mrtvi.
Jedna od ključnih tačaka plana jeste zahtjev da se palestinska militantna organizacija Hamas razoruža. Prema planu, Hamas više neće upravljati Gazom – tu bi ulogu preuzelo privremeno prijelazno tijelo palestinskih upravitelja, koje bi nadgledao Odbor za mir.
Na čelu tog odbora trebali bi se nalaziti upravo Donald Trump i bivši britanski premijer Tony Blair. Upravljanje Pojasom Gaze bi na kraju bilo predano Palestinskoj upravi.
Plan također navodi da će se izraelska vojska povući iz Gaze prema unaprijed dogovorenim fazama i rokovima o kojima bi se morale usaglasiti sve strane. Predviđeno je trofazno povlačenje – u prvoj fazi Izrael bi zadržao oko 55 posto teritorije Gaze, u drugoj 40 posto, a u završnoj 15 posto.
Ovo je još jedan pokušaj da se pronađe put ka miru u izraelsko-palestinskom sukobu koji traje više od jednog stoljeća.
Sporazumi iz Camp Davida 1978. godine predstavljali su prvi mirovni proces između Izraela i jedne arapske zemlje – Egipta. Tada je Egiptu vraćen Sinaj, dok su Istočni Jerusalem i Golanska visoravan postali dijelovi Izraela, što većina međunarodne zajednice nije priznala.
Ti sporazumi su također obavezali Izrael da proširi palestinsku autonomiju u Gazi i na Zapadnoj obali, ali nisu trajno riješili sukob.
Palestinci nisu bili direktno uključeni u te pregovore, a ključna pitanja poput palestinske državnosti, prava izbjeglica i statusa Jerusalema ostala su neriješena. To je kasnije dovelo do porasta napetosti i prve intifade – palestinskog ustanka protiv izraelske okupacije.
Početkom devedesetih, uz posredovanje američkog predsjednika Billa Clintona, palestinski lider Jaser Arafat i izraelski premijer Jicak Rabin potpisali su sporazume iz Osla – prvi ozbiljan pokušaj da se uspostavi palestinska samouprava.
Izrael se tada povukao iz većeg dijela Gaze i Jerihona, što je omogućilo formiranje Palestinske nacionalne vlasti pod Arafatovim vodstvom. Međutim, nasilje i međusobno nepovjerenje su se nastavili.
U pokušaju oživljavanja mirovnog procesa, 2007. godine održana je konferencija u Annapolisu, na inicijativu američkog predsjednika Georgea W. Busha. Tada su se sastali palestinski predsjednik Mahmoud Abbas i izraelski premijer Ehud Olmert.
Glavne teme bile su rješenje o dvije države, granice, sigurnost, status izbjeglica i Jerusalema.
Ipak, ni taj proces nije doveo do trajnog rješenja – nasilje se nastavilo raketnim napadima iz Gaze i izraelskim vojnim odgovorima.
Izrael se još 2005. godine jednostrano povukao iz Gaze, ali je zadržao kontrolu nad vanjskim granicama, zračnim prostorom i pomorskim pristupom. Iako je Hamas 2006. godine došao na vlast putem izbora, situacija se ubrzo zakomplikovala. Nakon sukoba s Fatahom 2007. godine, Hamas je postao de facto vladar Gaze.
Uprkos tome, Izrael je zadržao blokadu koja ograničava kretanje ljudi i roba, čime i dalje ima značajan uticaj na svakodnevni život stanovnika Gaze. Hamas od tada nije organizovao nove izbore, prenosi HRT.
(Vijesti.ba)
