– Kako se približavamo izborima 2024., a i nakon toga, Bosni i Hercegovini je potrebna inkluzivna, sveobuhvatna i transparentna izmjena Izbornog zakona, prvenstveno radi jačanja izbornog integriteta, sprječavanja izbornih prevara i time očuvanja demokratskih prava njenih građanki i građana – naveo je Aggelera.
Dodao je da su potrebne izmjene i dopune jasno i u više navrata pobrojane i preporučene od strane Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u svom Konačnom izvještaju izborne posmatračke misije za 2022., od strane Grupe država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Evrope, te od strane Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija).
– Iako su tehničke izmjene važne, one nisu dovoljne ako sistem i dalje ostaje nefunkcionalan na brojne druge načine. Zbog sistemskih nedostataka u zakonu, podzakonskim aktima i postojećim praksama, koje je ODIHR identifikovao u svojim izvještajima, dolazi do izvjesnog broja neregularnosti prije, tokom i poslije izbora. Ovi nedostaci mogu uveliko dovesti u pitanje sveukupnu valjanost izbora te uticati na ishod tamo gdje je razlika u glasovima mala – rekao je Aggeler.
Poručio je da je na temelju preporuka sadržanih u izvještajima ODIHR-a objavljenih nakon posljednjih izbornih krugova, kako bi nedostaci bili uklonjeni, pod hitno potrebno obaviti sveobuhvatnu reviziju pravnog okvira kako bi se uzele u obzir sve neprovedene preporuke ODIHR-a, te uklonili postojeći nedostaci i nedosljednosti, saopćeno je iz OSCE-a.
– U skladu sa dobrom međunarodnom praksom, sveobuhvatni proces revizije treba da bude otvoren, inkluzivan, konsultativan i da se odvija mnogo prije narednih izbora. Kako bi se osiguralo pravovremeno formiranje, nepristrasnost i profesionalizam biračkih odbora, te povećalo povjerenje zainteresovanih strana, vlasti bi trebale da izvrše reviziju metode imenovanja ovih komisija. Ovo bi se moglo postići na način da se ograniči pravo na kandidovanje članova biračkih odbora samo na stranke koje imaju predstavnike u državnom i entitetskim parlamentima, ili da se članovi biraju sa liste obučenog osoblja koju održava Centralna izborna komisija – smatra Aggeler.
Istakao je da bi trebala biti razmotrena dosljedna primjena proceduralnih sigurnosnih mjera i drugih mjera prevencije izborne korupcije, prevare i neregularnosti, kao i kreiranje pravnih preduslova za testiranje i punu primjenu novih tehnologija u izborima.
– Vlasti bi trebale osigurati adekvatnu i učinkovitu raspodjelu sredstava kako bi se osigurala funkcionalnost Centralne izborne komisije kao institucije, uključujući i tokom neizbornih godina, te pokriti sve troškove u vezi s organizacijom izbora. Centralnoj izbornoj komisiji treba osigurati sve potrebne resurse za zapošljavanje dovoljnog broja kvalifikovanog osoblja, uključujući u odjele za reviziju, pravne poslove i IT, te za razvoj IT infrastrukture – naglasio je Aggelera.
U tom smislu su razočarani zbog činjenice da Vijeće ministara BiH do sada nije odobrilo Budžet institucija BiH za 2024. koji podrazumijeva finansijska sredstva potrebna za lokalne izbore 2024. i žele da to budu riješeno što prije, te se nadaju da će se Vijeće ministara ponovo sastati što je prije moguće i usvojiti odluku o izdvajanju dovoljnog iznosa finansijskih sredstava potrebnih za pravovremeno održavanje izbora.
– Vlasti treba da osiguraju da članovi izborne administracije ne budu opozvani iz proizvoljnih razloga i da su u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti bez straha od odmazde ili zastrašivanja, uključujući i one zasnovane na rodu, te bi trebale odmah istražiti i odgovoriti na takve slučajeve. Kako bi se osigurala ujednačena vrijednost glasova, granice višečlanih izbornih jedinica i relevantni broj mandata bi trebalo periodično revidirati, kao i mnogo prije narednih izbora, u skladu s domaćim zakonom, međunarodnim standardima i dobrom praksom – kazao je Aggeler.
Kako bi se povećala transparentnost finansiranja kampanja i javna odgovornost zbog finansijskih prekršaja, Aggeler navodi da bi regulatornim okvirom trebalo propisati srazmjerne i odvraćajuće sankcije za takva kršenja, a kada budu uvedene adekvatne izmjene i dopune, Izborni zakon se potom mora pravilno i pravično implementirati.
– Još jednom pozivam relevantne vlasti da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora 2024., te poduzmu konkretne mjere kako bi se izborne prevare svele na minimum. Na političarima leži odgovornost da povrate povjerenje građana u integritet izbora u BiH te na taj način, u konačnici, i u demokratiju. Građani BiH to zaslužuju – poručio je šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasador Brian Aggeler.
(Vijesti.ba / FENA)
