Home Svijet Belgija preuzela polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU

Belgija preuzela polugodišnje predsjedavanje Vijećem EU

by admin
Belgija je kao prioritete svoga predsjedanja istakla zaštitu građana, jačanje privrede i pripreme za zajedničku budućnost.

Španija, pak, ističe da je tokom drugog polugodišta protekle godine uspjela dovršiti nekoliko izuzetno važnih zakonodavnih paketa, između ostaloga dogovor o paktu o migracijama i azilu, reformu tržišta električnom energijom, postavljanje temelja za regulisanje umjetne inteligencije i nova fiskalna pravila.

Belgija će u sljedećih šest mjeseci po 13. put predsjedavati Vijećem EU-a, sa sloganom “Zaštiti, ojačati, pripremiti”.

“Prvi element je zaštititi naše građane, što znači pružiti sigurnost i osigurati blagostanje, štititi naše granice, jačati socijalni i zdravstveni program, očuvati jedinstvo i podupirati Ukrajinu”, rekao je belgijski premijer Alexander De Croo, predstavljajući program predsjedanja.

Drugi je prioritet jačati privredu, konkurentnost evropske privrede na globalnom nivou i istovremeno provesti zelenu, digitalnu i za sve pravednu tranziciju, a treći je pripremiti EU da može efikasno odgovoriti na izazove budućnosti.

Glavna zadaća rotirajućeg predsjedništva je usuglašavanje zakonskih prijedloga između dviju zakonodavnih institucija – Evropskog parlamenta i Vijeća EU-a.

Belgija će za pregovore u ime Vijeća EU-a ovaj put imati samo četiri mjeseca na raspolaganju jer se u aprilu održava zadnja plenarna sjednica Evropskog parlamenta u ovom sazivu.

Stoga će prioritet belgijskog predsjedništva biti dovršiti što više posla na zakonodavnom planu, a zadnja dva mjeseca predsjedanja pozornost će biti usmjerena na raspravu o budućnosti EU-a, na pripremu novog strateškog programa EU-a za razdoblje do 2029. i na pripremu za sljedeći institucionalni ciklus sa novim sazivom Evropskog parlamenta i novom Komisijom.

Ove godine Uniju očekuju izbori za Evropski parlament, zatim izbor nove Evropske komisije i novog predsjednika Evropskog vijeća.

Izbori za Evropski parlament održat će se od 6. do 9. juna, a belgijski građani imat će istovremeno nacionalne parlamentarne izbore.

Godina koja je upravo započela neće biti izborna samo u Evropi. U preko 40 zemalja u svijetu građani će izići na izbore, između ostaloga u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Indiji, Indoneziji, Meksiku, što je gotovo polovina svjetske populacije.

Belgijski premijer De Croo u intervjuu za dva vodeća belgijska dnevna lista, Le Soir na francuskom i De Standaard na nizozemskom, ističe da evropski građani žele da ih EU štiti u svijetu koji nije baš prijateljski nastrojen, stoga će se Evropa morati više oslanjati na samu sebe.

“Živimo u prijelomnom trenutku, ovo je prvi put u historiji Evrope da je jasno da Sjedinjene Države neće biti njen bezuslovni saveznik. To smo već osjetili sa (bivšim predsjednikom Donaldom) Trumpom, a bit će još trenutaka u sljedećih 20 godina kada Sjedinjene Države neće biti bezuslovni saveznik, možda već od sljedećih izbora”, rekao je De Croo.

Dodaje kako je Rusija “aktivni neprijatelj njihove demokratije”, a Kina “privredni suparnik sa kojim trguju, a koji također ima elemente neprijateljskog ponašanja”.

“Poruka je jasna, Evropo, sama si. Mi smo danas na neki način jedini koji štitimo naše interese. Možemo se žaliti, ali to je nova realnost. Potrebna nam je Evropa koja nas brani u ovom geopolitičkom svijetu, ne samo riječima, nego i mišićima. I trebat će evoluisati jer Evropa u sadašnjem obliku to nije u stanju”, kaže belgijski premijer.

Također ističe da EU treba podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno”.

De Croo ističe da je apsolutni prioritet belgijskog predsjedanja dovršiti zakonodavni posao na paktu o migracijama i azilu, o čemu je postignut dogovor tokom španskog predsjedanja, a nakon toga “pomiriti” klimatsku politiku i privredu, budući da su ekologija i industrija često nepotrebno suprotstavljeni.

Treći prioritet je priprema za proširenje.

“Moramo postati bolji prije nego što postanemo veći, moramo bolje funkcionisati prije nego narastemo”, rekao je.

Evropsku uniju već 1. februara čeka važna zadaća. Tada je zakazan vanredni summit čelnika Unije na kojem bi trebali postići dogovor o reviziji sedmogodišnjeg proračuna koji uključuje i paket pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi. Načelni dogovor 26 članica o tome je već postignut na summitu sredinom decembra, ali je jedna zemlja, Mađarska, bila protiv.

De Croo je pohvalio mađarskog premijera Viktora Orbana za “konstruktivnu odsutnost” jer je na zadnjem samitu izlaskom iz dvorane odlučio ne blokirati otvaranje pregovora s Ukrajinom.

Orbanova Mađarska, koja ja posljednjih godina u stalnom sukobu s evropskim institucijama i većinom država članica, predsjedavat će Vijećem EU-a u drugoj polovini ove godine, a De Croo kaže da od toga ne treba raditi dramu.

(Vijesti.ba/HINA)

Možda vas zanima