Proračuni su zasnovani na takozvanom indeksu birokratije koji daje višedimenzionalnu sliku administrativnog opterećenja u raznim državama, posebno u oblastima relevantnim za privredu i kompanije.
Inspiracija za Njemačku je, između ostalog, Švedska koja ima najniži indeks birokratije od svih zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem.
Veliki obim troškova uzrokovanih birokratijom pokazuje da su Njemačkoj neophodne hitne reforme, prokomentirao je direktor IFO Centra za industrijsku organizaciju i nove tehnologije, Oliver Falck.
Prema njegovim riječima, ako bi Njemačka sustigla Dansku u pogledu digitalizacije javne uprave, njena ekonomska proizvodnja bi godišnje porasla za 96 milijardi eura, prenosi Tanjug.
Izvršni direktor Industrijske i privredne komore za Minhen i Gornju Bavarsku Manfred Gesl je istakao da je potrebno uvesti “hitan moratorij” na birokratiju, navodi se na stranci IFO-a.
“Svi zahtjevi za provjeru i dokumentaciju, obaveze izvještavanja i statistički izvještaji, sve stalne izmjene zakona, zahtjevi za zaštitu podataka i dugotrajne administrativne procedure moraju se pažljivo ispitati, značajno pojednostaviti i u nekim slučajevima potpuno ukinuti – kako u Berlinu, tako i u Briselu”, dodao je Gesl.
(Vijesti.ba)
