Blog prenosimo u cjelosti:
“Dok nam ponestaje riječi da opišemo situaciju u Gazi koja se sve više pogoršava, nekim ljudima ponestaje svega. U mnogim dijelovima Pojasa Gaze ne postoji skoro ništa što bi moglo održati organiziran život ljudi. Sjeverna Gaza, koja je nekada bila dom za više od milion stanovnika, potpuno je ispražnjena poslije nekoliko sedmica nemilosrdnog granatiranja, uništavajući posljednje preostale domove zdravlja, skloništa i škole.
Etničko čišćenje u sjevernoj Gazi
Kako nikakva pomoć već sedmicama nije stigla, preostalih 400 hiljada stanovnika su na kraju bili primorani da napuste svoje domove uz prijetnju pištoljem. Nekolicina slika koje stižu prikazuju apokaliptičnu pustoš. Nije slučajno što se termin „etničko čišćenje“ sve više koristi da se opiše to što se dešava u sjevernoj Gazi.
Međutim, ono što vidimo od tragedije u Gazi je samo vrh ledenog brijega jer je pojas potpuno blokiran. Novinari i međunarodni posmatrači gotovo da ne ulaze u Gazu već više od godinu dana. Riječ je o najdužem informacionom mraku koji je ikada nametnula jedna demokratska država. Pored toga, postoje razlozi za sumnju da su izraelske odbrambene snage gađale novinare. Do danas je ubijeno njih više od 130.
Taj obrazac koji je u Gazi predugo na snazi sada se ponavlja na drugim mjestima. U južnom Libanu, nekih 30 sela je uništeno – ne kao posljedica teške borbe, nego na kontroliran način, što je objavljeno na društvenim mrežama. U Zapadnoj obali, nasilje ekstremističkih doseljenika tjera mnoge palestinske zemljoradnike i stočare s njihove zemlje. Iščupana stabla maslina, ubijena ili ukradena stoka i spaljena vozila postala su svakodnevna realnost u mnogim ruralnim sredinama. Izraelski vazdušni napadi na Jenin i Tulkarem, prvi u više od dvije decenije, doprinijeli su uništenju civilne infrastrukture koju su početkom godine za sobom ostavili buldožeri.
Najoštrija osuda napada od 7. oktobra
Kada je masakr 7. oktobra donio jezive slike na naše ekrane prikazujući ljude pretučene nasmrt na kućnom pragu, teroriste koji upadaju na muzički festival, ugljenisana tijela, shvatili smo traumu vijekova pogroma i progona koji je izazvao teroristički napad. Naša trenutna reakcija bila je da pokažemo potpunu solidarnost s narodom Izraela, najoštrije osudimo napade i podržimo pravo Izraela da se brani u okviru granica međunarodnog prava.
Izrael ne smije progutati njegov bijes. Jedan užas ne može opravdati drugi.
Kada je bivši izraelski ministar odbrane Gallant izjavio 9. oktobra 2023. da Gaza neće imati “hrane, struje ni vode” jer se Izrael bori „protiv ljudskih životinja i da će se u skladu s tim ponašati,“ preklinjali smo da Izrael ne proguta njegov bijes. Jedan užas ne može opravdati drugi. Kada je samoodbrana počela sve više ličiti na osvetu, naši zahtjevi su postali glasniji, ali smo udvostručili opredjeljenje sigurnosti Izraela.
Nekoliko sedmica kasnije, visoki izraelski funkcioneri počeli su govoriti o „novoj Nakbi“, raseljavanju 700 hiljada Palestinaca iz 1948. iz područja koje je postalo Izrael. Mnoge od tih izbjeglica prebjegle su u Gazu, gdje čine dvije trećine stanovništva. U januaru, dvanaest vladinih ministara učestvovalo je u masovnom protestu za ponovno naseljavanje Gaze. A prošle sedmice čuli smo da je sjeverna Gaza potpuno ispražnjena, civili se ne smiju vratiti. Neke od tih nezakonitih i nemoralnih ideja očigledno počinju postajati stvarnost.
Nadalje, izraelski Knesset je u oktobru usvojio zakon kojim se zabranjuje UN-ova agencija koju je osnovala Generalna skupština kao odgovor na raseljavanje iz 1948, UN-ove agencije za pomoć i rad za palestinske izbjeglice, UNRWA. Ova agencija je prvobitno trebalo da postoji nekoliko godina dok se ne riješi problem izbjeglica, ali u odsustvu političkog rješenja postala je spas za milione Palestinaca širom okupirane teritorije. EU je osudila taj zakon, a Vijeće sigurnosti je ponovo potvrdilo nezamjenjivu ulogu UNRWA-a kao pružatelja usluga, posebno u postojećim okolnostima, kao što smo vidjeli u nedavnoj kampanji vakcinacije protiv dječije paralize. No, nema naznaka da se ijedan od ovih zahtjeva uzima u obzir.
Predug je spisak zahtjeva na koji su se u Izraelu oglušili
Poštovati međunarodno humanitarno pravo, pridržavati se obavezujućih naredbi Međunarodnog suda pravde, osigurati pristup humanitarnoj pomoći, prihvatiti prijedlog američkog predsjednika Bidena za prekid vatre, dopustiti međunarodnim novinarima i istražiocima s mandatom UN-a da uđu u Gazu,… Predug je spisak zahtjeva na koji su se u Izraelu oglušili.
Svjetski poredak koji se zasniva na pravilima je na aparatima od Putinove agresije na Ukrajinu. Poslije Gaze visi o koncu.
Svjetski poredak utemeljen na pravilima je na aparatima od Putinove agresije na Ukrajinu. Poslije Gaze visi o koncu.
Široko rasprostranjeno nepoštivanje međunarodnog humanitarnog prava svih zaraćenih strana na Bliskom istoku, uključujući Izrael, podriva same temelje na kojima je izgrađena Evropska unija: vladavinu zakona kojom se slabi štite od jakih. Za EU ovaj princip nije samo temeljni, nego i egzistencijalni. Kao što je i sloboda informisanja i odgovornost.
Ne smijemo se zavaravati: ova humanitarna katastrofa u našem susjedstvu će doći da nas proganja kod kuće. Dalekosežan uticaj kriza u inostranstvu često dolazi sa zakašnjenjem, ali i s osvetom. Posljedice po Evropu, u smislu migracija, unutrašnje sigurnosti, društvenih previranja, rasizma protiv Jevreja, Muslimana, Arapa itd., već se osjećaju, kao što smo vidjeli prošle sedmice na ulicama Amsterdama.
Moramo priznati da pristup koji više od godinu dana koristimo prema izraelskim vlastima nije uspio.
Vidimo znakove upozorenja i ne smijemo ih ignorirati. Gledajući naprijed, moramo priznati da pristup koji više od godina koristimo prema izraelskim vlastima dana nije uspio.
Primjena međunarodnih pravila bez izuzetka
Održavanje svjetskog poretka temeljenog na pravilima počinje primjenom njegovih pravila bez izuzetka i odbranom institucija koje imaju mandat da ih provode. To se odnosi na generalnog sekretara, Vijeće sigurnosti i Generalnu skupštinu UN-a, kao i na Međunarodni krivični sud, Međunarodni sud pravde, UNRWA i sve UN-ove agencije.
U drugim situacijama u kojima se međunarodna pravila rutinski krše, uveli smo brojne sankcije – od zabrane viza i uvrštavanja na liste terorista do zabrane uvoza i ekonomskih sankcija. Izrael je do sada bio pošteđen bilo kakvih značajnijih posljedica.
To se mora promijeniti. Zato sam predložio zabranu uvoza proizvoda iz ilegalnih naselja, na osnovu nedavnog savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, slično postojećoj zabrani uvoza proizvoda iz okupiranih ukrajinskih teritorija – jer je nepristrasnost ključna za vjerodostojnost Evrope.
Također sam zatražio od specijalnog predstavnika EU-a za ljudska prava procjenu usklađenosti Izraela sa Sporazumom o pridruživanju s EU-om, koju ću uskoro predstaviti našim zemljama članicama. Na osnovu te procjene predložit ću zemljama članicama da obustave politički dijalog s Izraelom. Godinu dana nakon neuslišenih molbi ne možemo nastaviti po starom”, zaključio je on.
(Vijesti.ba)
