Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo i uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri Prijedlog zakona o graničnoj kontroli te Prijedlog o zaštiti osobnih podataka, koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri.
Podrškom ovim zakonima, koji su ključni prioriteti na evropskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku ‘EI’, kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije (EU), Vijeće ministara BiH poduzelo je relevantne korake za dobijanje datuma za otvaranja pregovora BiH s EU.
Prijedlogom zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti, ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini.
Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom, te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU.
Kroz 11 poglavlja ovaj prijedlog zakona na sveubuhvatan način uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih tijela; prelaska državne granice, graničnih prijelaza i odobrenja; graničnih provjera i nadzora državne granice. U poglavlju granična crta i uređenje prostora uz državnu granicu propisana su pravila koja se odnose na razgraničavanje, obilježavanje i uređivanje granične crte i njezine vidljivosti, kao i na zabranu djelatnosti uz graničnu crtu i uređenje prostora uz državnu granicu. Istodobno su uređena pitanja povrede državne granice i granični incidenti; međunarodna granična suradnja; prenošenje oružja; te prikupljanje osobnih podataka i evidencije sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.
Prijedlogom zakona o zaštiti osobnih podataka vrši se usklađivanje s Uredbom EU iz 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju ovih podataka, te prihvaćaju međunarodno priznati standardi u ovoj oblasti.
Predloženi zakon predstavlja pomak u odnosu na trenutačna rješenja, posebice u dijelu kojim se uređuje zaštita fizičkih osoba u vezi s osobnim podatcima koje obrađuju nadležna tijela u svrhe istraga, otkrivanja kaznenih djela, gonjenja učinitelja kaznenih djela, izvršenja kaznenih sankcija, uključujući i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprječavanje. Odredbama ovoga zakona unaprijeđena su pravila za prijenos osobnih podataka u druge zemlje ili međunarodne organizacije, te definirane nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka u Bosni i Hercegovini.
Prema predloženom zakonu, Agencija za zaštitu osobnih podataka u BiH sa sjedištem u Sarajevu je neovisno nadzorno tijelo za praćenje primjene ovog zakona, s ciljem zaštite temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, odnosno očuvanja njihove privatnosti u prikupljanju, obradi i korišćenju osobnih podataka, što je jedna od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva.
Usvajanje ovog zakona, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, a pripremila Interresorna radna skupina Vijeća ministara BiH formirana u studenom 2023. godine, stvaraju se preduvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o suradnji Bosne i Hercegovine s Eurojustom, Agencijom EU za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, koji je potpisan krajem oktobra 2024. godine.
(Vijesti.ba)
