Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH (INO BiH) Emza Fazlić navodi da se radi o žrtvama koje su tokom 1992. godine nestale i ubijene na ovim lokacijama.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je, kako kaže Fazlić za Detektor, Badema Musić, koja je, kada je ubijena u Čarakovu, imala 50 godina. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su 2018. godine na lokalitetu Alića šuma na području Čarakova.
Posmrtni ostaci Nazifa Musića, prema Fazlić, pronađeni su prošle godine na lokalitetu Žeger.
“Najmlađa žrtva koja će biti ukopana je imala 23 godine u momentu smrti, a radi se o Aliji Foriću“, kaže Fazlić.
Forić je, kako dodaje, nestao na području Kozarca, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Sivci 1998. godine.
Fazlić navodi da će ove godine biti ukopan i Enver Aljii, koji je ubijen na Korićanskim stijenama, a posmrtni ostaci su ekshumirani 2017., prilikom posljednje ekshumacije izvršene na ovoj lokaciji.
Kolona tabuta s posmrtnim ostacima je prošla kroz Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi i Prijedor prije nego je stigla u Memorijalni centar u Kamičanima.
Član Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula – Dana sjećanja na ratne zločine počinjene u Prijedoru i dolini Sane Mirsad Duratović kaže da je donesena odluka da svake godine dženaza bude tematski posvećena jednoj od većih masovnih grobnica pronađenih na ovom području, ovisno od žrtava koje se te godine ukopavaju.
“Ove godine među ovima koji će se ukopati je žrtva s Korićanskih stijena, tako da će ove godine tematski biti posvećena Korićanskim stijenama“, kazao je on i dodao će biti postavljena izložba fotografija s ekshumacija, dženaza, kao i predmeti pronađeni na toj lokaciji.
Poseban problem, kako Duratović navodi, predstavlja činjenica da s Korićanskih stijena ima veliki broj posmrtnih ostataka, tačnije sitnih kostiju koje se ne mogu identifikovati, a koje bi se trebale ukopati.
Duratović kaže da će, osim zvaničnika i vjerskih službenika, kolektivnoj dženazi prisustvovati i porodice ubijenih u Prijedoru, a veliki broj njih će doći iz inostranstva.
“Ljudi sebi planiraju godišnje odmore prema dženazama. To je taj neki poseban odnos Prijedorčana prema žrtvama, koji se ogleda i kroz to da ljudi, što imaju desetak dana godišnjeg odmora koje mogu izdvojiti, ipak dođu ovdje i planiraju da budu između 20. i 25. jula“, kaže on i pojašnjava da je to još jedan dokaz koliko su Prijedorčani posvećeni memorijalizaciji, pamćenju, sjećanju i obilježavanju.
Osim Darka Mrđe, koji je pred Haškim tribunalom priznao krivicu za zločin počinjen na Korićanskim stijenama i osuđen je na 17 godina zatvora, u Sudu BiH je pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca.
Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine su dobili Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja, Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Zatvorska kazna u trajanju 15 godina izrečena je Željku Stojniću.
Za zločine počinjene u Prijedoru Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske – osuđenih na doživotne kazne – između ostalog, za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna – 40 godina – izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku opštine i Kriznog štaba Prijedor. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora.
Pred Sudom BiH za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđene su 23 osobe na više od 380 godina zatvora.
Najvišu kaznu pred Sudom BiH za zločine počinjene u Prijedoru dobio je Zoran Babić, koji je osuđen na 35 godina zatvora. Njemu je jedinstvena kazna od 35 godina izrečena nakon što je osuđen zbog učešća u ubistvima muškaraca iz Prijedora na Korićanskim stijenama na planini Vlašić, učešća u strijeljanju muškaraca bošnjačke nacionalnosti u julu 1992. godine ispred džamije u mjestu Čarakovo, te zbog ubistava zatočenika prilikom njihovog transporta iz logara “Omarska” u “Manjaču”.
Osim Babića, za zločine u Čarakovu su na po 21 godinu zatvora osuđeni Dragomir Soldat i Velimir Đurić.
U jednom od većih predmeta koji se još vodi u Sudu BiH, za zločine počinjene u Zecovima prošle su godine nepravosnažno osuđena petorica na ukupno 59 godina zatvora, a šestorica optuženih oslobođena.
Prvostepenom presudom osuđeni su Dušan Milunić na 12, Ilija Zorić na 20, Zoran Stojnić na osam, Zoran Milunić na 14 i Ljubiša Četić na pet godina zatvora za zločine protiv čovječnosti zbog progona ubistvima, prisilnim preseljenjem i nečovječnim djelima. Na ovu presudu ranije ovog mjeseca uložene su žalbe.
Kolektivna dženaza u Kamičanima bit će klanjana iza podne-namaza u 13:30 sati.
(Vijesti.ba)
