1. Da li ste upoznati sa činjenicom da je vršiteljica dužnosti Monika Mijić imenovana tri puta za redom za vršitelja dužnosti agenta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava, odgovarajućim rješenjima Vijeća ministara (Službeni glasnik BiH 81/19, 6/21 i 35/21) što je u suprotnosti sa članom 55a Zakona o upravi Bosne i Hercegovine koji eksplicitno i nedvojbeno utvrđuje da se isto lice može imenovati za vršitelja dužnosti na period od tri mjeseca, sa mogućim samo jednim produženjem na dodatna tri mjeseca?
2. Ako ste upoznati sa spomenutom činjenicom, šta namjeravate poduzeti kako bi se ova nezakonitost otklonila u najkraćem vremenskom periodu?
3. Da li ste upoznati sa činjenicom da je Monika Mijić kao nezakonito imenovano lice treći put za redom, jedan od potpisnika zahtjeva za upućivanje presude „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“ prema Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava i ako ste upoznati s time, šta ćete poduzeti u tom smislu, kako bi se otklonila šteta po demokratiju i ljudska prava u Bosni i Hercegovini i po ugled države, što je uzrokovano nezakonitim djelovanjem pomenutog nezakonito imenovanog lica?
4. Ako se namjeravate pozvati na odluku Suda Bosne i Hercegovine, u vezi rješavanja radno-pravnog statusa vršitelja dužnosti agenata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava, tražimo da nas informišete šta ste poduzeli u vašoj nadležnosti, kako je to rečeno u dijelu odluke suda, koji nedvojbeno kaže da status vršitelja dužnosti pred Evropskim sudom za ljudska prava utvrđuje resorno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, odnosno hoćete li pored nas ovdje, obavijestiti i Evropski sud za ljudska prava o tome?
5. Da li ste upoznati sa činjenicom da je Jelena Cvijetić, vršitelj dužnosti agenta pred Evropskim sudom za ljudska prava, na 22. sjednici Vijeća ministara od 7. septembra 2023. godine, imenovana za pravobranioca/zamjenika pravobranioca Bosne i Hercegovine i to rješenjem koje stupa na snagu danom donošenja, te da je to isto lice i pored toga, ipak, potpisalo zahtjev za upućivanje presude „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“ prema Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava i to 19. septembra 2023. godine, što je pravno neutemeljeno iz više razloga? Ako ste upoznati sa ovom činjenicom šta ste poduzeli ili šta ćete poduzeti iz vaše nadležnosti i da li ste o tome obavijestili ili namjeravate obavijestiti Evropski sud za ljudska prava?
6. Da li ste upoznati i sa time da je vaša zamjenica Duška Jurišić, održavala sastanke sa vršiteljicama dužnosti agenata pred Evropskim sudom za ljudska prava i davala im podršku u podnošenju zahtjeva prema Velikom vijeću, iako to nije njena nadležnosti i ako je vršiteljicama dužnosti agenata istekao mandat? Šta namjeravate poduzeti s tim u vezi?
O B R A Z L O Ž E N J E
Presudu Evropskog suda za ljudska u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“ smatramo jednim od najvažnijih dokumenata, kojim se Bosni i Hercegovini trasira put ka vraćanju demokratije, jednakosti i punih ljudskih prava, kao važnim segmentom koji nas očekuje unutar euro-atlantskih integracija. Isto tako, Aneksom 6. Dejtonskom mirovnog sporazuma, utvrđena je obaveza Bosni i Hercegovini da, kao potpisnica ovog međunarodnog ugovora, osigura puna ljudska prava i temeljne slobode, kako je to utvrđeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i u drugih 15 međunarodnih pravnih akata, koji se navode u Aneksu 6. kao instrumenti za uspostavljanje punih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
S druge strane, Bosna i Hercegovina, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovina kao vlada tužene strane, nije u dosadašnjih pet predmeta Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić donosila odluku o podnošenju zahtjeva prema Velikom vijeću, kao što to nije uradila ni u slučaju „Kovačević“ jer Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije o tome nikada donijelo bilo kakvu odluku. Pozivanje na apsurdan termin da su vršiteljice dužnosti agenata Bosne i Hercegovine „samostalne u radu“ je pravno neutemeljeno i netačno, jer one mogu biti samostalne u radu, ali ne mogu biti samostalne i u odlučivanju. Kao primjer, navodimo Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine koje je samostalno u radu i u odlučivanju o pokretanju različitih postupaka, jer je tako utvrđeno odgovarajućim zakonom koji pravobraniocu Bosne i Hercegovine daje takva ovlaštenja. Bez obzira na nedostatak ovlaštenja „samoproglašene“ agentice pred Evropskim sudom za ljudska prava (dvije od njih tri) i pored činjenice da ima je mandat, dat rješenjem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, istekao u junu 2021. godine, sačinile su, potpisale i bez saglasnosti Vijeća ministara kao vlade tužene strane, uputile zahtjev da se presuda „Kovačević“ uputi na razmatranje Velikom vijeću Evropskog suda za ljudska prava.
Time je učinjena nesaglediva šteta Bosni i Hercegovini kao samostalnoj i suverenoj državi, zatim šteta prema ljudskim pravima i temeljnim slobodama u zemlji, te je odaslana poruka da je diskriminacija i podrivanje aktivnog prava svih građana, poželjna praksa u Bosni i Hercegovini. To našu državu, Bosnu i Hercegovinu, na žalost, svrstava u red nedemokratskih zemalja, što je sve uzrokovano nezakonitim i bez saglasnosti Vijeća ministara djelovanjem samoproglašenih agentica Bosne i Hercegovine, koje su izgleda imale nedvojbenu podršku zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Iz tih razloga, smatramo kako najšira javnost u Bosni i Hercegovini treba biti upoznata sa time da resorno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ponudi odgovore na postavljena pitanja i poduzme radnje iz svoje nadležnosti kako bi se barem malo ublažila šteta po ugled države Bosne i Hercegovine, nastala djelovanjem samoproglašenih i nezakonitih agentica pred Evropskim sudom za ljudska prava.
(Vijesti.ba)
