Lideri država članica Evropske unije okupit će se sutra na neformalnom samitu u Kopenhagenu, gdje će razgovarati o jačanju odbrambenih kapaciteta i daljoj podršci Ukrajini. Dan kasnije pridružit će im se i lideri ostalih evropskih zemalja na samitu Evropske političke zajednice.
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa predlaže da se raspravlja o konkretnim koracima koje članice EU trebaju poduzeti u jačanju svojih odbrambenih sposobnosti, kako bi Unija ostvarila cilj da do 2030. bude spremna samostalno se braniti od potencijalnih prijetnji.
Rasprava u Kopenhagenu trebala bi poslužiti kao osnov za davanje smjernica Evropskoj komisiji, koja bi za naredni redovni samit EU-a, zakazan za 23. oktobar, trebala pripremiti plan za ostvarenje tog cilja.
Lideri će također razgovarati o nastavku podrške Ukrajini, između ostalog i kroz korištenje zamrznute imovine ruske centralne banke.
Razmatra se mogućnost odobravanja beskamatnog zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura, za koji bi garancije dale države članice, koristeći rusku zamrznutu imovinu kao osnovu. Ukrajina bi počela vraćati taj zajam tek kada Rusija isplati ratnu odštetu.
Radi se o vrlo osjetljivom pitanju, budući da se više zemalja protivi oduzimanju (konfiskaciji) zamrznute imovine, strahujući da bi to moglo narušiti pravnu sigurnost. Stoga se traži odgovarajući pravni mehanizam kojim bi se ta imovina koristila bez njenog formalnog oduzimanja.
Jedno od ključnih pitanja u vezi s tim jeste i redovno obnavljanje režima sankcija svakih šest mjeseci, što zahtijeva jednoglasnu odluku svih država članica. Samo jedna članica može staviti veto i time ugroziti cijeli plan, jer u slučaju da se sankcije ne produže, ruska imovina bi automatski bila odmrznuta.
Zbog toga se očekuje rasprava o mogućnosti prelaska na odlučivanje kvalifikovanom većinom kada je riječ o sankcijama, umjesto trenutne prakse jednoglasnosti.
Pitanje odlučivanja konsenzusom aktuelno je i u kontekstu proširenja Unije. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus, što znači da svaka država članica može uložiti veto u bilo kojem trenutku. To je trenutno slučaj s Mađarskom, koja blokira otvaranje pregovaračkih klastera s Ukrajinom.
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa, tokom obilaska glavnih gradova država članica u prva tri sedmice ovog mjeseca, ispitivao je mogućnost prelaska na odlučivanje kvalifikovanom većinom pri otvaranju pregovaračkih klastera. To bi značilo da je za odluku potreban pristanak najmanje 15 država članica koje predstavljaju 65% ukupne populacije Unije. Konsenzus bi se zadržao prilikom zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
Jedan evropski diplomatski izvor rekao je da niko tu ideju nije u potpunosti odbacio – u suprotnom, Costa je ne bi ni predložio niti bi bila uvrštena na dnevni red samita. Međutim, problem leži u tome što je za promjenu pravila o jednoglasnosti – potrebna jednoglasna odluka svih članica.
Dan kasnije, u četvrtak, održat će se samit Evropske političke zajednice (EPZ), koji okuplja sve članice EU-a i još 20 evropskih zemalja.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja ukupno 47 evropskih zemalja, a formiran je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, s ciljem koordinacije odgovora na zajedničke izazove. Služi kao platforma za neformalni politički i strateški dijalog, okupljajući evropske lidere i čelnike ključnih evropskih i međunarodnih institucija.
Cilj samita je jačanje političkog dijaloga, saradnje, sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta na evropskom kontinentu.
Danska je, uoči ovih dvaju samita, zabranila sve letove civilnih dronova, nakon što su prethodnih dana neidentifikovani dronovi nadlijetali njene aerodrome i vojne baze.
Danski zvaničnici tvrde da se radi o hibridnim napadima, aludirajući da bi iza toga mogla stajati Rusija. Vlasti Danske nisu zvanično navele koga smatraju odgovornim, ali je premijerka Mette Frederiksen izjavila da je moguće da je riječ o Moskvi.
(Vijesti.ba / HINA)
