Dokument, ažurirana verzija ranijeg prijedloga koji je iznio zahtjeve Ukrajine, ali nije naveo ciljanu brojku, također naglašava da bi svaka članica EU koja sudjeluje u naporima trebala doprinijeti “u skladu sa svojom ekonomskom težinom”.
S obzirom na to da je budućnost američke podrške Ukrajini neizvjesna, zemlje EU izrazile su široku spremnost da nastave podržavati zemlju u ratu izazvanom ruskom invazijom 2022., ali diplomati kažu da se nekoliko članica protivi fiksnim ciljevima.
Prijedlog navodi da je EU dala oko 20 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini prošle godine, i podstiče zemlje EU da učine barem isto 2025. godine, a ukupni iznos “potencijalno bi mogao dostići” 40 milijardi eura, ovisno o potrebama Kijeva.
Čelnici EU vjerovatno će raspravljati o prijedlogu Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), s bivšom estonskom premijerkom Kajom Kallas na čelu, na samitu sljedeće sedmice.
“Non-paper” EEAS-a – diplomatski žargon za dokument za raspravu, a ne službeni prijedlog – sugerira da se čelnici kao prvi korak sljedeće sedmice dogovore da Kijevu ove godine isporuče dva miliona metaka velikog kalibra.
Sugerira da bi neki od troškova plana mogli proizaći iz sheme koja uzima neočekivanu dobit od ruske imovine unutar EU i koristi je za dobrobit Ukrajine.
O sadržaju novog prijedloga ranije je u četvrtak navečer javio Politico.
Mađarska, čiji je premijer Viktor Orban kritikovao sankcije EU Rusiji i vojnu pomoć Ukrajini, saopćila je u petak da bi njegova zemlja trebala doprinijeti sredstvima zajedničkoj odbrambenoj politici EU-a, ali ne pristati na zajedničko zaduživanje EU za vojsku.
(Vijesti.ba / FENA)
