Skoro tri četvrtine (74 posto) građana Evropske unije smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva, a u Hrvatskoj je taj postotak još veći, 84 posto, pokazuju rezultati Eurobarometra, zimskog istraživanje Evropskog parlamenta za 2025. godinu.
To je dosad najveći postotak koji je zabilježen od početka istraživanja, kada je to pitanje prvi put postavljeno 1983. godine.
Istraživanje je provedeno od 9. januara do 4. februara u 27 država članica. Provedeno je ličnim intervjuima, licem u lice. U Hrvatskoj je anketirano 1011 osoba.
Više od polovine anketiranih u Hrvatskoj (51 posto) drži da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja, dok je na nivou EU-a taj postotak upola manji (26 posto), prenosi Hina.
Kao drugi razlog zašto smatraju članstvo u EU korisnim, ispitanici u Hrvatskoj (34 posto) i u EU (35 posto) navode doprinos i zaštitu mira i jačanje sigurnosti.
Treći razlog vide u tome što pridonosi ekonomskom rastu zemlje, (32 posto u Hrvatskoj, 28 posto u EU-u).
Trećina ispitanika (33 posto) očekuje da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od juna do jula 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53 posto (+8 postotnih bodova u odnosu na ispitivanje 2024.) te u Njemačkoj s 47 posto (+15 postotnih bodova).
U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje. Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj (54 posto) smatra da im se životni standard u sljedećih pet godina neće mijenjati, a 17 posto ih očekuje bolji životni standard.
U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja odbrana i sigurnost (36 posto) te konkurentnost, ekonomija i industrija (32 posto) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredsrediti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu.
Dok su rezultati za odbranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s februarom/martom 2024., oni za konkurentnost, ekonomiju i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska nezavisnost (27 posto), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 posto) te obrazovanje i istraživanje (23 posto).
Svaki četvrti Evropljanin (41 posto) ima pozitivno mišljenje o Evropskom parlamentu, u Hrvatskoj je taj postotak nešto veći, 44 posto. Na pitanje misle li da bi Evropski parlament trebao imati važniju ulogu, 62 posto ih je odgovorilo pozitivno i u Hrvatskoj i na nivou EU-a. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56 posto ispitanika.
Ekonomska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Evropskog parlamenta. Četiri od deset Evropljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43 posto), a slijede odbrana i sigurnost EU-a (31 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto) te podrška ekonomiji i otvaranje novih radnih mjesta (29 posto).
Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim grupama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57 posto), Francuskoj (56 posto), Slovačkoj (56 posto), Hrvatskoj i Estoniji (54 posto).
Kad je riječ o vrijednostima koje bi Evropljani željeli da Evropski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45 posto), demokracija (32 posto) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22 posto).
Devet od deset (89 posto) građana EU-a kaže da bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima.
(Vijesti.ba / FENA)
