Finska sa susjednom Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu granicu, koja je trenutno zatvorena za sve putnike jer Helsinki optužuje Moskvu za podsticanje ilegalne migracije u Evropu.
Predstavljajući pregled vojske nordijske zemlje, Hakanen je rekao da smatra dugoročnim rizikom saradnju Rusije sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom.
“Rusija će, zajedno sa svojim saveznicima, ostati opasan akter u Evropi čak i nakon rata u Ukrajini i ne možemo isključiti mogućnost da će (oni) prijetiti evropskim zemljama upotrebom vojne sile”, rekao je Hakanen.
Finska je objavila svoj prvi pregled odbrambene politike od pridruživanja vojnom savezu NATO prošle godine, u istorijskoj političkoj promjeni izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.
U pregledu se preporučuje da se Finska usredsredi na jačanje svoje nacionalne odbrane, NATO-vo odvraćanje i saradnju s pojedinačnim saveznicima, posebno u regionalnom nadzoru i obuci.
“Glavni saveznici u našoj međunarodnoj saradnji su Švedska, Norveška, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Estonija”, rekao je Hakanen i dodao da Finska sarađuje s Južnom Korejom, Izraelom i Japanom u obezbjeđivanju odbrambenih materijala, prenosi Index.
Finska će nastaviti trošiti najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda na odbranu, u skladu s minimalnim ciljem NATO, navodi se u pregledu.
Očekuje se da će baltičke zemlje i Poljska trošiti između 3,2 i 4,7 posto, dok bi Švedska i Norveška trebalo da dostignu 2,6 posto do 2030. godine, navodi se u izvještaju.
Hakanen je rekao Reutersu ranije ove sedmice da će Finska razmotriti vraćanje protivpješadijskih mina kao pomoć u zaštiti granice, što bi značilo povlačenje iz sporazuma koji je ratifikovala ili kojem je pristupila.
(Vijesti.ba)
