Kako legenda kaže, Viking Erik Crveni prognan je na najveći otok na svijetu u 10. stoljeću. Iako je otok bio prekriven bijelim snijegom dokle god je pogled sezao, nazvao ga je ‘Grenland‘ u nadi da će to ime privući doseljenike. Više od hiljadu godina kasnije, ime bi moglo napokon imati nešto istine u sebi.
U posljednja tri desetljeća otopilo se oko 1,6 posto ukupnog leda i ledenjaka na Grenlandu, što je područje veće od Walesa.
Novu studiju vodio je dr. Jonathan Carrivick, naučnik na Univerzitetu u Leedsu. Analizirajući satelitske slike visoke rezolucije, naučnici su procijenili da se 28.707 kvadratnih kilometara grenlandskog ledenog pokrivača i ledenjaka otopilo u posljednja tri desetljeća.
“Morali smo koristiti kolekciju slika iz ranih 1980-ih i ranih 2010-ih”, rekao je objašnjavajući kako su piksel po piksel napravili mozaik koji izuzima kratkotrajne snježne pokrivače i identificira kopneni pokrivač.
Ukupna površina na kojoj više nema leda malo je manja od površine Belgije, jednaka veličini Albanije ili malo veća od Walesa. Dr. Carrivick je rekao da se ovaj gubitak odnosi isključivo na grenlandski ledeni pokrivač, koji se često naziva unutarnjim ledom, a ne cijeli otok. Ledena ploča pokrivala je oko 81% Grenlanda u osamdesetima, a sada je otapanje smanjilo ledeni pokrivač na 71%. Gdje je nekada bilo leda i snijega, sada je golo kamenje, močvare i grmlje. Grenland je postao zeleniji kako se vegetacija širila, osobito na jugozapadu i sjeveroistoku.
Stručnjaci su također otkrili učetverostručenje pokrivenosti močvara, povećanje otopljene vode i povećanu pokrivenost finim, rastresito raspoređenim sedimentom.
Dobro je poznato da je topljenje leda uzrok porasta razine mora, što bi moglo poplaviti mjesta i gradove u ovom stoljeću. Ali pretvaranje Grenlanda iz blještavo bijele u zagasito zelenu također smanjuje njegov ‘albedo‘ – sposobnost reflektiranja sunčeve svjetlosti. Umjesto visoko reflektirajućeg bijelog leda, izložena biljka i stijena imaju niži albedo, što znači da apsorbiraju više energije sunca umjesto da reflektiraju. To samo povećava rizik da Zemlja postane toplija, pogoršavajući klimatske promjene.
Istraživači su otkrili da je gubitak grenlandskog leda snažno povezan s brojem dana koji imaju prosječnu temperaturu višu od nule u zadnjih 40-ak godina. Od 1970-ih, regija se zagrijava brzinom dvostrukom od globalne prosječne stope. Na Grenlandu su prosječne godišnje temperature zraka između 2007. i 2012. bile 3 °C više, u usporedbi s prosjekom od 1979. do 2000. godine. A istraživači upozoravaju da su u budućnosti vjerojatnije još ekstremnije temperature, što će rezultirati ozbiljnim posljedicama.
(Vijesti.ba)
