Čak se pokazalo da su radnici koji su prakticirali ovaj koncept tokom eksperimenta, koji je produžen sa šest mjeseci na godinu dana, uspješno završili sve zadatke uz dodatno smanjenje radnog vremena.
Što je eksperiment duže trajao, to se radno vrijeme sve više skraćivalo
Drugim riječima, što su zaposlenici duže primjenjivali nove, efikasnije metode, njihove radne sedmice postajale su kraće.
Nakon šest mjeseci, radnici su izjavili da su manje umorni, da im se zdravlje popravilo i da su zadovoljniji poslom, pri čemu su uspjeli smanjiti svoje prosječno radno vrijeme za oko četiri sata, na 34 sata sedmično.
- Oglas -
Oni koji su isti raspored zadržali punih 12 mjeseci, još su više skratili radno vrijeme na oko 33 sata sedmično, tvrde istraživači. Istovremeno, nastavili su izvještavati o boljem mentalnom i fizičkom zdravlju te o ravnoteži između posla i privatnog života.
Ovo su rezultati eksperimenata sprovedenih u proteklih 18 mjeseci u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i Irskoj, a potvrđena su i iskustva iz Australije i Novog Zelanda.
Razni su sektori, od neprofitnih organizacija do dizajnerskih agencija i proizvođača, uključili u nove eksperimente sa četvorodnevnom radnom sedmicom.
100% zadataka obavljeno za istu plaću u četiri dana
Koncept četvorodnevne radne sedmice, u kojem radnici primaju 100% plate za 80% uobičajenog radnog vremena uz održavanje 100% produktivnosti, postaje sve popularniji širom svijeta.
Neprofitna organizacija “4 Day Week Global”, koja sprovodi testiranja ovog koncepta i surađuje sa vladama kako bi im pomogla u oblikovanju odgovarajućih politika, nedavno je objavila rezultate četvrte faze svojih istraživanja, koja se fokusirala na dugoročni uticaj ovih eksperimenata.
Petodnevna radna sedmica je zastarjela konvencija
Zvonimir Galić sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji vodi istraživanje Upravljanje ljudskim potencijalima na Univerzitetu u Zagrebu, smatra da je četvorodnevna radna sedmica vjerojatno budućnost rada.
“Trenutna radna sedmica od 40 sati je socijalna konvencija koja potječe iz doba industrijske ekonomije, a pitanje je koliko je prilagođena sadašnjoj situaciji”, kaže Galić.
Nastavlja:
“Zanimljivo je primijetiti da je u zapadnom svijetu, od II svjetskog rata, produktivnost višestruko porasla, dok je broj radnih sati ostao gotovo nepromijenjen i iznosi oko 40 sati u petodnevnoj radnoj sedmici.
Prognoze poznatog britanskog ekonomista J. M. Kejnsa iz 1930-ih o smanjenju radne sedmice na 15 sati, uz korištenje preostalog vremena za lični razvoj, definitivno se nisu ostvarile. Sto godina kasnije, četvorodnevna radna sedmica može biti korak u tom smjeru”, dodaje Galić.
Prvo istraživanje duže od pola godine
Ovo je prvo istraživanje koje je pratilo takav radni model tokom 12 mjeseci umjesto 6 mjeseci. Prethodna istraživanja od šest mjeseci dala su slične rezultate, ali postojala je sumnja da su pozitivni efekti bili rezultat novine i da bi se s vremenom mogli gubiti ili smanjivati.
Istraživanje je obuhvatilo povratne informacije dobivene od 988 osoba koje su radile u 41 kompaniji u SAD-u i Kanadi, koje su prošle godine prešle na četvorodnevnu radnu sedmicu.
“Sve povratne informacije su pozitivne u svim aspektima, a nova istraživanja pomažu u opovrgavanju zabrinutosti da su prethodni uspjesi bili posljedica novosti i da se dugoročno ne bi mogli održavati”, navode autori u izvješću.
Radno vrijeme je dodatno skraćeno nakon 12 mjeseci
Čak je i istraživanje utvrdilo da je produženje rada po novom sistemu dovelo do daljnjeg poboljšanja tjelesnog i mentalnog blagostanja radnika te istovremenog povećanja produktivnosti.
“Pozitivni rezultati nakon 12 mjeseci izuzetni su i doprinose izgradnji jakih dokaza koji pokazuju trajne pozitivne učinke smanjenog radnog vremena”, izjavili su osnivači “4 Day Week Global”, Šerlot Lokhart i Endrju Barns.
“Ovi rezultati pokazuju daljnje pozitivne trendove u pogledu poslovnih koristi, dobiti za zdravlje i osjećaj blagostanja, kao i uticaja na okoliš, i pružaju čvrste temelje za široku implementaciju četvorodnevnih radnih sedmica”, dodali su.
Istraživanje je otkrilo da su početna smanjenja iscrpljenosti, primijećena nakon uvođenja četvorodnevne radne sedmice, ostala trajno prisutna nakon 12 mjeseci, dok su se samoprocjene fizičkog i mentalnog zdravlja poboljšavale tokom cijele godine, prenosi “Index”.
Velika većina zaposlenika želi nastaviti raditi na isti način
Od učesnika studije, njih 95% želi nastaviti sa konceptom, gotovo 70% je iskusilo smanjenje iscrpljenosti, 40% se osjećalo manje pod stresom, a anksioznost se smanjila za 39% ispitanika.
(Vijesti.ba)