Arheološki tim predvođen dr. Esadom Pašalićem utvrdio je značajne arheološko-istorijske nalaze o postojanju starorimskog grada Aquae S.
Posljednjim georadarskim istraživanjima iz 1970-ih godina prošlog stoljeća je utvrđeno da se radi o mnogo širem lokalitetu, međutim, nova istraživanja uz pomoć savremenih tehnologija vjerovatno bi ukazala na još širi kompleks grada, izjavila je za Fenu direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
Ona je zajedno s prof. dr. Salmedinom Mesihovićem sa Odsjeka Filozofskog fakulteta za historiju nedavno posjetila ovaj lokalitet.
– Utvrdili smo da ima još mnogo neistraženih dijelova i anomalija na tlu koje ukazuju da je riječ o rimskom gradu što „spava“ ispod parkovnih površina i građevinskih objekata današnje Ilidže. Vrlo je važno da stanje detaljno bude utvrđeno novim georadarskim snimanjima, kao i stanje već otkrivenih i konzerviranih objekata, o čemu će biti upoznate nadležne institucije i službe radi preciziranja prijedloga za nove pravce i načine istraživanja. Riječ je zaista o vrlo potentnom arheološko-istorijskom, kulturološkom, ekonomsko-turističkom potencijalu Sarajeva – kazala je.
– Prolazeći kroz šikaru na lokalitetu, bezmalo divljinu, prašumu koja je pokrila objekat A sa zidinama upravnog urbanog centra Aquae S., toliko smo željni da stvari budu promijenjene nabolje. Želimo da otkrijemo ne samo taj objekat već cijeli grad, da napravimo turistički centar, kulturološku bazu za nova generacijska istraživanja jer sigurni smo da se u ovome krije takva mogućnost u našem Sarajevu – mogućnost da budemo prepoznati kao istorijsko središte rimskog nasljeđa ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire. Smatramo da su ovakvi projekti od značaja za kulturu pamćenja i za ekonomsku budućnost općine Ilidža, Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine – rekla je Indira Kučuk Sorguč.
Muzej Sarajeva mora nastaviti tamo gdje su stali prethodnici, smatra ona. Kao matična kantonalna ustanova, treba da bude nosilac projekta otkrivanja, pronalaženja i zaštite pronađenih objekata.
Neophodno je, dodaje direktorica, formirati veliki arheološki park na otvorenom i tako uz sve mogućnosti savremene tehnologije – ilimunacijom, virtualnim projekcijama i drugim načinima, prikazati rimski grad koji je imao više od pet hiljada stanovnika, po svemu sudeći građen sasvim po ugledu na velike i druge gradove rimske imperije.
Nije moguće učiniti puno na današnjim stambenim površinama u ilidžanskom naselju Lužani, ali jeste moguće u virtualnoj projekciji prikazati izgled naselja-prethodnika i u tom dijelu.
– Ništa se ne može dogoditi današnjim objektima i stanarima; ono što možemo učiniti je da prepoznamo da su tu možda ostaci nekog kompleksa vezanog za Aquae S. Uglavnom, važno je znati gdje se šta nalazi u drevnom gradu i tehnološki projicirati; otkriti mogućnosti iskorišćavanja nalaza koje imamo i novih koji će se svakako pojaviti nakon ponovnog snimanja – zaključila je direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč.
(Vijesti.ba / FENA)
