Prema ovom zakonu, oni bi bili deportovani u ratom razorenu Gazu ili negdje drugdje.
Zakon, za koji su se zalagali članovi stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua i njegovi krajnje desničarski saveznici, usvojen je sa 61 glasom za i 41 glasom protiv.
Međutim, očekuje se da će biti osporen na sudu.
Zakon bi se primjenjivao na palestinske državljane Izraela i na stanovnike anektiranog istočnog Jerusalema koji su unaprijed znali za napade članova porodice, ili koji “izražavaju podršku ili se identificiraju s terorističkim aktima”.
Oni bi bili deportovani ili u Gazu ili u druge zemlje na period od sedam do 20 godina.
Rat između Izraela i Hamasa, grupe koju su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom, traje u Gazi, gdje je ubijeno na desetine hiljada Palestinaca, a većina stanovništva je više puta interno raseljena.
Nije jasno da li će se zakon primjenjivati na okupiranoj Zapadnoj obali, gdje Izrael drži strogu politiku uništavanja porodičnih kuća napadača.
Izrael je okupirao Zapadnu obalu, zajedno sa Gazom i istočnim Jerusalimom tokom Bliskoistočnog rata 1967. Palestinci žele da ove tri teritorije budu dio njihove buduće države.
Povukla se iz Gaze 2005. godine, ali je ponovo okupirala dijelove teritorije otkako je Hamas pokrenuo napad na Izrael 7. oktobra 2023., što je izazvalo rat.
Većina međunarodne zajednice ne priznaje izraelsku aneksiju istočnog Jerusalima. Palestinci u ovoj zemlji imaju stalni boravak i dozvoljeno im je da podnose zahtjev za državljanstvo, ali većina odlučuje da to ne učini. Oni koji jesu suočavaju se s nizom prepreka.
Palestinci koji žive u Izraelu čine oko 20 posto stanovništva zemlje. Oni imaju državljanstvo i pravo glasa, ali se suočavaju sa velikom diskriminacijom.
(Vijesti.ba)
