Tranzit brodova kroz Kielski kanal, najprometniji umjetni plovni put u svijetu koji spaja Baltičko sa Sjevernim morem, osjetno je smanjen u 2024. godini pod utjecajem geopolitičkih kriza, pokazao je godišnji izvještaj državne uprave.
Obim prijevoza tereta smanjen je lani za 2,1 posto, na 75,6 miliona tona, rekao je u srijedu čelnik uprave Heiko Böschen.
“Trenutne krize utječu na trgovačke rute, protok i količinu robe”, zaključio je Böschen.
Umjetni kanal povezuje Brunsbüttel na Sjevernom moru i Kiel na Baltičkom moru i skraćuje brodovima putovanje za otprilike 500 kilometara budući da im nudi mogućnost zaobilaženja Danskog tjesnaca. Brojem brodova uvelike nadmašuje Panamski i Sueski kanal, ali uz daleko manju tonažu.
Lani je Kielskim kanalom prošlo 24.866 brodova, za 6,73 posto manje nego u 2023.
Naglo je pao ponajprije tranzit robe na relaciji s ruskim lukama, sa 14.2 milijuna tona u 2021. na samo 2,3 miliona tona u 2024. godini.
Uprkos smanjenom prometu ulaganja u obnovu i proširenje kanala dosegnula su lani rekordnih 297 milijuna eura, naglasio je dužnosnik agencije Karsten Thode. Gradnja dvije male ustave kod Kiela trebala bi se protegnuti na iduću deceniju, uz vrijednost projekta od 650 miliona eura.
(Vijesti.ba / HINA)
