Džemal Smajić: ‘Gdje je sad izvorni Dejton?’
Bosna i Hercegovina
Pozder sa predstavnicima akademske zajednice: Veći budžet za turizam je ohrabrujući pravac
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder održala je danas u sjedištu Vlade Federacije BiH Sarajevu sastanak sa predstavnicima akademske zajednice i oblasti turističkih znanstvenih disciplina.
Radi se o prvom susretu ovakve vrste, a na sastanku su učestvovali predstavnici deset pozvanih institucija, saopćeno je iz Federalnog ministarstva.
Predstavnici akademske zajednice su izrazili zadovoljstvo da aktivno učestvuju u kreiranju razvoja turizma, pohvalili inicijativu da se organiziraju sastanci ovakve vrste, te su pokazali spremnost da se stave na raspolaganje.
– Prezentirane su aktuelne teme, s posebnim osvrtom na usvojenu Strategiju razvoja turizma Federacije BiH, kao i planovi za kreiranje Akcionog plana koji je i obaveza iz ove strategije. Istaknuta je i neophodnost planiranja i kreiranja zakonske legislative, sa fokusom na Zakon o turizmu Federacije BiH – navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Jedan od ključnih zaključaka ovog sastanka je spremnost svih aktera za dogovor o formiranju stručnog savjeta koji će pomoći Ministarstvu u implementaciji aktivnosti i kvalitetnoj realizaciji budžeta i Strategije, a što za cilj ima razvoj održivog turizma u Federaciji BiH u narednom periodu.
– Prisutni su pozdravili usvajanje budžeta na nivou Federacije, prema kojem su sredstava za turizam značajno uvećana u odnosu na prethodne godine, pa je budžet za turizam četiri miliona KM. Naravno, radi se o još uvijek nedovoljnim sredstvima, ali je povećanje svakako pravac koji je u interesu cjelokupnog našeg turizma. U skladu sa raspoloživim sredstvima, Federalno ministarstvo okoliša i turizma će raspisati i javne pozive, koji će se implementirati u ovoj godini, dok su predstavnici akademske zajednice također istakli izazove, ali i ponudili određena rješenja kada su u pitanju ljudski resursi u turizmu (radna snaga), ulogu srednjih, viših i visokih škola. S tim u vezi, organizovat će se i sastanak sa Federalnim ministarstvom obrazovanja – istaknuto je u saopćenju Ministarstva.
Kako se navodi u saopćenju, uz uvezivanje statistike i digitalizaciju, prisutni su se složili da je moguće značajnije pokretanje potencijala za razvoj bh. turizma, sa posebnim akcentom na domaće goste.
(Vijesti.ba)
Pripadnici Postrojbe granične policije Kamensko u petak su spriječili su krijumčarenje 30 osoba afroazijskog podrijetla u mjestu Rašeljke u općini Tomislavgrad.
Naime, mobilna ophodnja Granične policije zaustavila je tri putnička vozila, za koja su postojala operativna saznanja da krijumčare migrante. Pokušali su prokrijumčariti 30 osoba afroazijskog podrijetla preko državne granice, priopćeno je iz Granične policije BiH.
Jednim vozilom marke VW Passat upravljao je državljanin BiH V. M., drugim vozilom marke Renault Megane upravljao je državljanin BiH E. I., sa suvozačem N. M., dok je trećim vozilom marke Mercedes Vito upravljala državljanka BiH E. B., čiji je suvozač bio državljanin Italije M. Q.
Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo “krijumčarenje ljudi” o događaju je obaviješten dežurni tužitelj Tužiteljstva BiH.
Osumnjičeni su lišeni slobode i protiv njih će biti podnesen izvještaj o počinjenom kaznenom djelu nadležnom tužiteljstvu.
Kod osobe koja je upravljala vozilom Mercedes Vito pronađena je i određena količina “speeda”. Osoba koja je upravljala vozilom Renault Megane imala je krivotvorenu vozačku dozvolu.
Zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela bit će kontaktirano i nadležno županijsko tužiteljstvo. Krijumčareni migranti predani su Službi za poslove sa strancima na daljnje postupanje, a dvojica će biti saslušana u svojstvu svjedoka.
Rad na predmetu se nastavlja.
(Vijesti.ba / FENA)
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković tokom današenje posjete Sarajevu mađarskog kolege Petera Szijjarta izrazio je “zahvalnost na nesebičnoj podršci u svim procesima i lobiranju za prijem BiH u punopravno članstvo u EU”.
Ministri vanjskih poslova dviju zemalja su potpisali Akcijski plan o prioritetnoj podršci Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske Ministarstvu vanjskih poslova BiH na putu ka evropskim integracijama.
– Ono što smo danas s posebnom pažnjom otvorili kao novu temu jeste i ova zvanična formalna podrška, u procesu koji je veoma zahtjevan, težak, za koji BiH još uvijek nije dovoljno spremna, a tiče se otvaranja početka pregovora i prolaska kroz sve ove tehničke komplikovane administrativne procedure. Mađarska je ponudila, a mi sa zadovoljstvom prihvatili tu vrstu pomoći, asistencije u smislu prolaska kroz sve one naporne pregovore koji nas u ovom dijelu prodecure očekuju, nadam se već od marta – kazao je Konaković.
U obraćanju medijima naveo je da je sa mađraskim kolegom razgovarao i o drugim temama, ekonomiji, nepretku i odnosima dvije zemalje, “koje su potencijalno ozbiljni partneri”. Konaković je podsjetio da je BiH počasni komšija Mađarske, što pokazuje da ima ozbiljne volje s obje strane za dodatno jačenje međusobnih odnosa.
– Govorili smo o brojkama koje su prešle 600 miliona eura obima naše trgovinske razmjene. Ministar je došao sa još nekoliko lijepih vijesti kojima nas je obradovao u polju saradnje edukacije naših mladih diplomata, saradnje u oblasti naših oružanih snaga i vlasti u Mađarskoj. Naša posvećenost dobrim odnosima daje konkretno dobre rezultate – kazao je Konaković.
Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kazao je da Mađarska od 1. jula ove godine preuzima poziciju predsjedavajućeg savjeta Evropskom unijom, te da se to događa u periodu kada se EU suočava sa velikm izazovima i u periodu kada je EU potrebna nova energija, svježina, ambicije.
– Mi smatramo da to u prvom redu možemo da dobijemo od zapadnog Balkana. U interesu EU je isto toliko koliko je i u vašem interesu da BiH što prije postane članica EU. Jedan od glavnih ciljeva mađarskog predsjedavanja biće da u velikoj mjeri ubrza proces integracije zemalja zapadnog Balkana. Smatramo da bi to donijelo mir i stabilnost u ovom regionu – kazao je ministar Szijjarto.
Upozorio je sve one oni koji usporavaju preces integracije zemalja zapadnog Balkana da idu protiv interesa tih zemalja, a i EU.
Naglasio je da i u EP postoje zemlje članice koje javno podržavaju proširenje, ali kada su u zatvorenom krugu govore sasvim drugačije.
– Naš cilj je da kada preuzmemo predsjedavanje tokom pola godine zaista otpočnu pregovori sa BiH i da se održe prvi međuvladini pregovori – kazao je mađarski ministar.
Zbog toga ministri Konaković i Szijjarto danas su potpisali akcioni plan o saradnji dvaju ministarstava vanjskih poslova s ciljem da tokom mađarskog predsjedavanja istinski započnu pregovori o integraciji BiH u EU.
– Također sam predložio ministru Konakoviću da na našoj diplomatskoj akademiji obezbijedimo obuku za 50 mladih diplomata iz MVPBiH, također veoma smo ponosni što sada imamo priliku da doprinesemo bezbijednosti BiH jer je od prije nekoliko dana komandant EUFORA Althea Mađar i oko 300 mađarskih vojnika će biti angažovano na mirovnim zadacima ovdje – kazao je Szijjarto.
Mađarski ministar se osvrnuo i na pitanje ilegalne migracije i najavio da će Mađarska tokom predsjedavanja EU odlučno nastupiti protiv migaracije. Iznio je stav njegove zemlje da se u Evropu može ući samo u skladu s propisima te da će pokušati da primoraju Brisel da ne podstiče migrante da dolaze u Evropu.
(Vijesti.ba / Fena)
Predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik je najavio da će u drugoj polovini februara imati sastanke s predsjednicima Rusije Vladimirom Putinom, Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom i Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.
Dodik je to rekao u Banjoj Luci nakon sastanka sa šefom mađarske diplomatije Peterom Szijjartom. Dodao je da putuje 17. februara, a da ovi sastanci dolaze malo prije odluke Evropske unije o otvaranju pregovora sa BiH, u martu mjesecu.
Dodik je dodao kako će početkom marta RS posjetiti mađarski premijer Viktor Orban.
Kako je naveo, on će mađarskom premijeru tada uručiti Orden RS na ogrlici, koji mu je dodijeljen povodom 9. januara, neustavnog dana RS.
(Vijesti.ba)
Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja James O’Brien u narednim danima stiže u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini.
dZa Vijesti.ba je potvrđeno da će O'Brien u Sarajevu održati niz sastanaka sa zvaničnicima Bosne i Hercegovine te pružiti podršku njenim eurotlanskim integracijama.
O'Brien je prethodno učestvovao na skupu u Skoplju gdje je usvojena deklaraciju o Planu rasta Zapadnog Balkana pod sponzorstvom EU, a koji treba biti proveden do 2027. godine. Provođenje plana vrijednosti šest milijardi eura, uslovljeno je ispunjavanjem reformi i međusobnom saradnjom zemalja regije.
O'Brien je na ovu poziciju unutar američke administracije imenovan na prijedlog predsjednika SAD-a Joe Bidena. Prethodno je bio jedan od ključnih ljudi za uvođenje američkih sankcija, između ostalih i zvaničnicima u BiH.
O‘Brien je za vrijeme Clintonove administracije bio viši savjetnik državne sekretarke Madeline Albright te je aktivno učestvovao u kreiranju Dejtonskog sporazuma te je bio angažovan na podršci SAD-a Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju u okviru čeka je pomogao da se osobe odgovorne za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti privedu pravdi.
(Vijesti.ba)
Adekvatno kažnjavanje onih koji su činili i učestvovali u ratnim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu minimum je pravde koju zaslužuju žrtve porodica.
Trideset godina zvuči puno, ali očito ne dovoljno da svi ratni zločinci budu iza rešetaka. Na slobodi je njih na desetine. Žrtve se skoro svakodnevno na ulicama, licem u lice, susreću sa svojim dželatima, ubicama svoje djece, žena, muževa.
Preporod.info poslao je upite na adresu Tužilaštva BiH odakle su nam kazali “da je ovaj državni organ podigao optužnice za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv više od 1.000 pojedinačno optuženih osoba”.
Pojašnjavaju da je na osnovu ovih optužnica do sada pravosnažno presuđeno više od 320 optuženika, među kojima i šest žena, a izrečeno je više od 3.450 godina zatvorskih kazni, što jasno govori o doprinosu tužilaca i osoblja Tužilaštva BiH u borbi protiv nekažnjivosti. Navode i da su se u sudnicama čula svjedočenja više od 13.000 svjedoka, čijim iskazima se dokazivala odgovornost optuženih za ratne zločine u svim krajevima Bosne i Hercegovine.
No, uprkos iskazima, svjedočenjima, susjedne zemlje, Srbija, Hrvatska i Crna Gora, pomogle su da počinioci najstrašnijih zločina budu slobodni ljudi, iako su Tužilaštvo BiH i Sud BiH, raspisali potjernice za više desetina osoba, koje se uglavnom sumnjiče za krivična djela ratnih zločina i krivična djela organiziranog kriminala.
– Poznato je da je u predmetima ratnih zločina u PORZ (Posebnom odjelu za ratne zločine) prema dostupnim evidencijama, u različitim fazama postupka, nedostupno oko 340 osoba, od tog broja oko 250 osoba nalazi se u susjednim zemljama (procjene su da se oko 100 osoba nalazi u Srbiji, u Republici Hrvatskoj oko 150 i manje od deset lica u Crnoj Gori), a još oko 80 osoba u ostalim zemljama diljem svijeta – kažu iz Tužilaštva BiH, navodeći kako u okviru regionalne saradnje pokušavaju iznaći modalitet za borbu protiv nekažnjivosti procesuiranja osoba koje su u regionu.
Navode da je regionalna saradnja ključna kako bi se spriječila nekažnjivost za ratne zločine koji su počinjeni i osigurala pravda za žrtve i njihove porodice. Velik broj optuženih za ratne zločine u BiH s dvojnim državljanstvima, nisu izvedeni pred lice pravde.
– U rješavanju ovog regionalnog problema, Tužilaštvo BiH s tužilaštvom pri MRMKS i EU se zalaže za snažnije sistemsko korištenje protokola o saradnji u procesuiranju počinilaca ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida potpisanih 2005., kao i 2013. i 2014. godine između Tužilaštva BiH i tužilaštava iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Tužilaštvo BiH i Posebni odjel za ratne zločine, više puta su isticali da postoji problem nedostupnosti osumnjičenih / optuženih osoba, koje se najčešće nalaze u zemljama regiona, kao i drugim državama. Postoji više desetina raspisanih potjernica, te tužilaštvo putem regionalne saradnje, a uz saradnju tužilaštva pri MRMKS, nastoji pronaći rješenje za ovaj problem, s ciljem brobe protiv nekažnjenosti ratnih zločina – ističu iz Tužilaštva BiH.
Paradoks je što se mnogi osuđeni, nakon što su odslužili zatvorske kazne za ratne zločine, vrate u rodna mjesta, gdje su se uključili u politiku ili dobili poslove u javnim institucijama, a nerijetko su i dočekani kao heroji, što je očita prepreka za obnavljanje života, povjerenja i mira. Jedan od takvih je ratni zločinac Dario Kordić, koji je osuđen u Haškom sudu zbog masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići 1993. godine. Kordić, je oslobođen 2014. godine nakon što je odslužio 17 godina zatvora od ukupno 25. Kordić je od tada do sada veoma aktivan na društvenim mrežama gdje nerijetko dijeli kontroverzne i problematične stavove, koje prati veliki broj njegovih pratilaca. Kordić se nikada nije pokajao, a to govore njegove nedavne objave.
Na društvenoj mreži Facebook ovaj presuđeni ratni zločinac sada se predstavlja kao “političar” i “general”, a svojim zadnjim postovima veliča Herceg-Bosnu. Kordić je, podsjetimo, na jednom druženju izjavio ovako: “Pitao me prijatelj sa sjevera Hrvatske, naše, integralne, je li vrijedilo, je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata… Ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila'”. Priča o rehabilitaciji njega, ili bilo kojeg ratnog zločinca, u Bosni i Hercegovini je nemoguća.
Od osoba koje je Haški tribunal do sada pravosnažno osudio za zločine u BiH, prema ranijem pisanju BIRN-a BiH, najmanje 41 je već izašla iz zatvora. Najveći broj ovih lica je na slobodi zahvaljujući prijevremenom puštanju, ili nisu služili kaznu jer su vrijeme suđenja proveli u pritvoru. Pred Sudom BiH 68 osoba odslužilo je kazne za ratne zločine.
(Vijesti.ba)
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori”, saznaje Istraga.ba iz više izvora.
To znači da su bivši premijer FBiH Fadil Novalić, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak i osnivač kompanije “Srebrna malina” pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne.
Podsjetimo, u maju prošle godine prvostepeno sudsko vijeće osudilo je Novalića na četiri godine zatvora, Fikreta Hodžića na pet i Fahrudina Solaka na šest godina zatvora.
Ove kazne su, kako saznaje Istraga.ba, u cjelosti potvrđene.
Svi oni su proglašeni krivim zbog nezakonitog postupanja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa.
(Vijesti.ba)