Kako prenosi AP, Zemlja ostaje na putu da bude 2,7 stepeni Celzijusa toplija od predindustrijskih vremena, prema navodima Climate Action Tracker, grupi naučnika i analitičara koji proučavaju vladine politike i to pretvaraju u projekcije zagrijavanja.
Izvještaj dolazi u trenutku kada se u Bakuu u Azerbejdžanu održava 29. po redu klimatski samit UN-a.
Ako emisije štetnih gasova i dalje rastu, a projekcije temperature ne padaju, ljudi bi trebalo da se upitaju da li pregovori UN-a o klimi daju bilo šta dobro, rekao je izvršni direktor Climate Analitics, Bill Hare.
Svijet se zagrijao za 1,3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog vremena. To je blizu granice od 1,5 stepeni na koju su se zemlje dogovorile na pregovorima o klimi 2015. u Parizu.
Naučnici za klimu kažu da zagrijavanje atmosfere, uglavnom izazvano ljudskim sagorijevanjem fosilnih goriva, izaziva sve ekstremnije i štetnije vremenske prilike, uključujući suše, poplave i jake vrućine.
“Već bi trebalo da vidimo da se globalne emisije smanjuju”, a to nije slučaj, rekao je Hare.
Glavno pitanje u Bakuu vodi se oko toga koliko će bogate zemlje pomoći siromašnim zemljama da dekarboniziraju svoje energetske sisteme, da se izbore sa budućim štetnostima klimatskih promjena i plate za štetu od ekstremnog zagrijavanja.
Stari cilj od 100 milijardi dolara godišnje pomoći postaje zastarjeli i glavni fokus je nalaženje nove, veće cifre.
Posebna nezavisna grupa stručnjaka koju je naručio generalni sekretar UN-a Antonio Guterres objavila je 14. novembra sopstvenu procjenu troškova i finansija, pozivajući na utrostručenje stare obaveze.
“Napredne ekonomije treba da pokažu jasnu posvećenost” pomoći siromašnim zemljama, navodi se u izvještaju.
Koalicija siromašnih zemalja u Bakuu traži 1,3 triliona dolara godišnjeg finansiranja klimatskih promjena. Izvještaj kaže da je oko jedan bilion dolara godišnje potrebno zemljama u razvoju iz svih spoljnih izvora, a ne samo iz vladinih grantova.
Izvještaj detaljno opisuje koliko bi dekarbonizacija svjetske ekonomije koštala i odakle bi novac mogao da dođe. Predviđa se da će ukupna potrošnja za prilagođavanje klimi za sve zemlje dostići 2,4 triliona dolara godišnje.
“Tranzicija na čistu energiju, izgradnju otpornosti na uticaje klimatskih promjena, suočavanje sa gubicima i štetom, zaštitu prirode i biodiverziteta i osiguravanje pravedne tranzicije, zahtijevaju brzi rast investicija u svim zemljama”, navodi se u izvještaju.
(Vijesti.ba)
