– Ovi migranti se vrlo kratko zadržavaju u BiH i prema njihovim izjavama nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU. U najvećoj mjeri, radilo se o mješovitoj grupaciji migranata i to državljana Afganistana, Maroka, Sirije, Pakistana, Bangladeša, Irana i drugih zemalja, koji su nakon ulaska u BiH izražavali namjeru za azil – navode iz Službe za poslove sa strancima.
Kada je riječ o situaciji u prihvatnim centrima za migrante, ističu da je situacija zadovoljavajuća.
Trenutno u smještajnim kapacitetima privremenih prihvatnih centara koji su na raspolaganju boravi oko 2.600 migranta od kojih je oko 1.100 u Unsko-sanskom kantonu i 1.400 u Kantonu Sarajevo.
U kontekstu pitanja o eventualnoj sigurnosnoj prijetnju koju bi mogli predstavljati ilegalni migranti, iz Službe za poslove sa strancima naglašavaju da su organizovane neregularne migracije složene te da iza njih stoje dobro organizovane kriminalne grupe koje vrše ilegalno prebacivanje migranata, koje uključuje transport i smještaj na području BiH.
– U tom kontekstu, Služba je dala značajan doprinos učestvujući u zajedničkim operativnim akcijama u suzbijanju krijumčarenja i trgovine ljudima, te prikupljajući operativna saznanja i informacije, koje je pravovremeno razmjenjivala s nadležnim agencijama za provedbu zakona, koje su u konačnici rezultirale istragama i sudskim postupcima – povlače iz Službe.
Prema podacima koje su dostavili Feni, u skladu sa potpisanim sporazumima o readmisiji, iz BiH je vraćeno u Republiku Srbiju 173 migranta, a u Crnu Goru 29 migranata.
Služba je kroz različite vidove povratka tokom 2023. godine realizovala udaljenje u zemlje porijekla za 550 migranata.
-Kroz dobrovoljni povratak koji realizuje Služba za poslove sa strancima vraćeno je 432 migranta, a kroz program prisilnog povratka vraćeno je 118 migranata u zemlje porijekla – naveli su iz Službe za poslove sa strancima.
(Vijesti.ba / FENA)
