– Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je u porastu broj migranata koji regularnim putom ulaze u BiH ili iz nje izlaze. Dakle, sve više ljudi ulazi u zemlju, ali i veoma brzo iz nje odlazi, u prolazu se ponekad zadrže manje od tri dana. Ovo su neki od indikatora da se unutar mreže povećava broj trgovaca ljudima i krijumčara koji im organizuju rute i kretanje. Migranti se ne zadržavaju dugo, ne ostaju ovdje u nedostatku drugih opcija, jer su im mogućnosti već osigurali trgovci ljudima i krijumčari. Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer pokazuje da trgovci i krijumčari iskorištavaju slabosti osoba koje su u pokretu, naglašavaju iz IOM-a te dodaju da uz to očito idu eksploatacija, zlostavljanje i svi oblici eventualnog nasilja.
Kako kažu u ovoj organizaciji koja je od početka migrantske krize aktivna u BiH, krijumčarenje i trgovine ljudima su u ovom trenutku najveći i suštinski problem.
– Procijenili smo da, prema vrsti sigurnosnih problema pojedinaca, da oko 23% onih s kojima smo razgovali suočavaju s ozbiljnim izazovima, od problema mentalnog zdravlja do sveobuhvatnih sigurnosnih pitanja. Nastojimo ove probleme rješavati tijekom njihovog boravka u BiH, poručuju iz IOM-a.
Sve više, kažu, nastoje pokazati da su migracije dio rješenja, posebno gledano sa stanovišta demografskog jaza. Društva gube radnu snagu i moraju računati na novu radnu snagu koja odgovara potrebama.
– Zato migracije, u ovom pogledu, predstavljaju rješenje. Vještine i talenti ljudi iz različitih podneblja mogu predstavljati rjšenje, socio-ekonomsko rješenje. Stoga IOM takodjer pokušava zagovarati promjenu svijesti da migracije nisu isključivo sigurnosti problem, nego kao društveno-ekonomsko rješenje ili dio rješenja. Zašto moramo puno raditi s privatnim sektorom, poslodavcima, kreatorima politika koji razumiju pristup temi migracije u kojem su svi pobjednici (win-win) te ga zamijeniti u dragačijem svjetlu, u svjetlu društveno-ekonomskog fenomena navode iz ove organizacije.
Zadnji situacijski izvješaj IOM-a o mobilnosti migranata u BiH koji uključuje intervuiranje 609 migranata, pokazuje da se oni u prosjeku u BiH zadržavaju 32 dana, da ih je 69% po zemlji putovalu autobusom, a 25% taksijem. Čak 74% ispitika je bar jednom već pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Oko 71% ispitanika izjavilo je da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile. Samo tri ispitanika su izjavila da ne bi ponovno pokušali preći granicu. Ispitanici su koristili društvene mreže i instant poruke kako bi organizirali svoja putovanja u Zapadnu Europu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber.
Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz Sirije (76%) i Afganistana (64%) označila Njemačku kao svoju željenu destinaciju. Državljani Maroka (36%) preferirali su Francusku kao svoje željeno odredište. Nadalje, pojedinci iz Nepala (59%) i Pakistana (57%) naveli su Italiju kao svoj primarni izbor destinacije.
(Vijesti.ba / FENA)
