Nagađanja o tome ko će ih dobiti omiljena je tema ovih dana u Bruxellesu, prenosi HINA.
Često se spominju četiri imena – sve žene – u vezi s tim dužnostima: Njemica Ursula von der Leyen ostala bi po tim glasinama predsjednica Evropske komisije, Maltežanka Roberta Metsola ostala bi predsjednica Evropskog parlamenta, danska premijerka Mette Frederiksen postala bi predsjednica Evropskog vijeća, a estonska premijerka Kaja Kallas preuzela bi dužnost visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (šefica evropske diplomatije).
“To je tim iz snova”, rekao je diplomat koji je želio ostati neimenovan.
“To bi poslalo tako snažnu poruku.” Nikakva odluka još nije donesena i iznenađenja pri podjelama dužnosti nisu rijetkost (Von der Leyen prošli put mnogima nije bila na radaru) pa tako i mnoga imena muških kandidata i dalje kruže.
Uz to, odluka o predsjedniku Evropskog parlamenta više je na političkim strankama i evropskim zastupnicima nego na nacionalnim čelnicima. No ta kombinacija mogla bi imati smisla – u scenariju po kojem čelnici EU, većinom muškarci, odluče da to budu sve žene.
Komisija i Evropski parlament ostali bi u rukama Evropske pučke stranke (EPP), socijalisti bi dobili Evropsko vijeće, a liberali bi imali potpunu kontrolu nad evropskom diplomatijom. To bi bilo tako kada bi EPP i S&D bili prvi i drugi na evropskim izborima, a liberali vjerojatno četvrti.
Krajnje desni Identitet i demokracija (ID) i desni Evropski konzervativci i reformisti (ECR) vjerovatno će dobro proći na evropskim izborima. ID bi trebao biti treći, a ECR peti. Nagađa se da bi ECR mogao dobiti dužnost potpredsjednika Komisije. Ta imena imaju smisla posebno zato što Von der Leyen i Metsola vjerovatno neće nigdje drugo.
Diplomati također sve ozbiljnije razmatraju mogućnost da Frederiksen zamijeni Charlesa Michela na čelu Evropskog vijeća. U kuloarima se također sve više za šeficu diplomatije spominje Kallas, velikim dijelom zahvaljujući geografija.
U svjetlu rata u Ukrajini, mnogi čelnici iz istočne Evrope smatraju da bi jedno od čelnih mjesta u EU trebalo otići u tom smjeru. Kallas je to i sama rekla za Politico prošle godine: “Mi bismo trebali biti na radaru za najviše dužnosti.”
Štaviše, povratak Donalda Tuska – bivšeg predsjednika Evropskog vijeća, a sada poljskog premijera – znači da je Poljska najveća evropska zemlja sa čelnikom iz EPP-a pa će “jednostavno biti nemoguće izbjeći” da najvišu dužnost dobije neko iz istočne Evrope, rekao je evropski zvaničnik.
Po tom scenariju, istok bi imao Kallas, zapad Von der Leyen, sjever Frederiksen, a jug Metsolu. Dodajte tome Christine Lagarde na čelu Evropske centralne banke (ECB) (mandat joj traje do 2027.) i Nadiu Calvino, koja je tek započela mandat na čelu Evropske investicijske banke – i žene bi imale sve najmoćnije pozicije u EU.
Ništa u EU, međutim, nije lako. Za neke na lijevom centru, Frederiksen nije dovoljno socijalistkinja s obzirom na strogu dansku politiku prema migracijama, a za neke diplomate Kallas je preoštra u pogledu Rusije, što znači da bi mogla naići na isto protivljenje i kada je riječ o dužnosti šefice evropske diplomatije.
EU ne stoji dobro kad je riječ o imenovanju žena na visoke dužnosti, osim u slučaju visokog predstavnika za vanjske poslove s obzirom na to da su žene dva puta obnašale tu dužnost od ukupno tri – Britanka Catherine Ashton i Talijanka Federica Mogherini, prije nego je Španac Josep Borrell preuzeo dužnost nakon zadnjih evropskih izbora.
Dužnost predsjednika Evropskog vijeća obnašala su trojica muškaraca – Belgijci Herman Van Rompuy i Charles Michel, a između njih Poljak Donald Tusk. Komisija je prije Von der Leyen imala samo predsjednike.
Od prvih izbora za Evropski parlament 1979., od ukupno 17 njegovih predsjednika, samo su tri bile žene – Simone Veil, Nicole Fontaine i sada Metsola.
Kada je riječ o odborima i političkim grupama u Parlamentu, žene su također podzastupljene. Samo tri od sedam političkih grupa imaju predsjednice – Socijalisti i demokrati, Zeleni i Ljevica, a samo sedam žena predsjednice su odbora u odnosu prema 17 muškaraca. Čak Odbor za prava žena i jednakost spolova ima predsjednika.
(Vijesti.ba)
