Podizanje nadgrobnih spomenika pored puta u ovom dijelu države nije rijetka pojava, a u Krajini se prakticira i običaj da se pokojnici sahranjuju na drugom mjestu u odnosu na mjesto spomen-obilježja.
Direktor JU “Centar za kulturu i turizam” Cazin Ermin Beganović navodi za Fenu da su Kajtezovića nišani 2006. godine Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglašeni nacionalnim spomenikom. Za te je nišane karakteristična njihova ornamentika i sam sistem gradnje.
Nišani su priličnom velikih dimenzija, dok muški prelaze čak tri metra visine.
– Bitno je istaknuti da je većina nišana koji se nalaze na ovoj lokaciji izgrađena od autohtonog kamena sa našeg područja – bihacit, a prvi nišani koji su postavljeni na samom mezarju – prvobitnih 16 nišana su postavljeni u periodu od 1913. – 1964. godine – naveo je on.
Podvlači da je parcela na kojoj se nalazi ovaj spomenik privatno vlasništvo, zbog čega je Centru za kulturu i turizam koji upravlja nacionalnim spomenicima na području Grada Cazina otežan posao, ali i zbog činjenice da se porodica koja je vlasnik te parcele ne nalazi u Bosni i Hercegovini, te je samim tim teže stupiti u komunikaciju s njima u cilju poboljšanja vidljivosti tog nacionalnog spomenika.
Istraživači su prvobitno u mjestu Donja Lučka identifikovali 16 nišana, ali se tokom godina taj broj umnožio.
Ovaj lokalitet je ujedno i mezarje porodice Kajtezović, koja tu sahranjuje svoje članove više od jednog stoljeća. Među pomenutih prvobitnih 16 nišana osam je muških i osam ženskih, koji se vidno razlikuju po stilu gradnje.
Osnovica nišana ima dimenzije oko 40×40 cm. U donjoj zoni ukrašeni su dekoracijama sa mnoštvom biljnih motiva. U sredini kompozicije obično se nalazi ibrik u čijem središtu je manja, najčešće osmokutna rozeta. Na srednjem dijelu nišana se nalazi natpis na turskom jeziku.
Zona iznad natpisa je dekorirana polumjesecima sa jednom ili više zvijezda. Svi nišani imaju približno jednake bogato ukrašene turbane, karakteristične za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Na bridovima nišana, kao i ispod turbana javlja se ukras u vidu tordirane vrpce.
Ženski nišani su manjih dimenzija i smješteni su iza muških. I oni su bogato ukrašeni s tim da se umjesto turbana javlja ženska pletenica. U donjem dijelu se, također, javljaju dekoracije sa biljnim motivima i ibricima sa rozetom u sredini s tim da je rozeta u ovome slučaju bogatije ukrašena. Srednji dio nišana je predviđen za natpis.
Uticaj lokalnih majstora koji su kroz stoljeća razvili karakterističan tip nišana, vidljiv je i na teritorijima koje se prostiru istočno od područja Bosanske krajine. Vanjske površine kamena su uglačane i obrađivane su alatom koji se i danas koristi prigodom obrade kamena u ovim krajevima – testera i brus.
(Vijesti.ba/FENA)
