Popis poljoprivrede na terenu planiran je od 1. oktobra do 15. decembra 2025. godine.
Popis je od izuzetne važnosti za BiH jer ćemo konačno imati uvid u to čime raspolaže ova grana privrede, kako bismo to uporedili sa potrebama tržišta i vidjeli koje su to perspektivne oblasti u koje treba ulagati, pričaju sagovornici za Nezavisne.
Iz Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske kazali su za da su u četvrtak na sjednici Savjeta ministra BiH usaglašeni stavovi predstavnika tri statističke institucije, čime su stvoreni neophodni uslovi za sprovođenje popisa poljoprivrede.
“U okviru Akcionog plana koji je Savjet ministara BiH usvojio piše da su sve tri statističke institucije saglasne da pravni okvir za sprovođenje popisa poljoprivrede u BiH na nivou BiH i na nivou entiteta bude jedinstven pravni akt u formi odluke o pripremi, sprovođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH 2023-2026”, kazali su iz Zavoda.
Dodaju da će ovim pravnim aktom biti definisane institucije odgovorne za sprovođenje popisa (Agencija za statistiku, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske) i njihove nadležnosti, period sprovođenja popisa, sadržaj popisa poljoprivrede, popisne jedinice, metodologija, način prikupljanja podataka, obrada podataka i njihova zaštita, način formiranja i razmjene baza podataka, formiranje statističkih registara poljoprivrednih gazdinstava i druga bitna pitanja koja je potrebno definisati nakon što je sve prethodno navedeno usaglašeno, a prije samog početka sprovođenja popisa.
“To u praksi znači da neće biti usvajan poseban zakon za popis poljoprivrede”, zaključili su iz Zavoda.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Srpske, ističe u razgovoru da su i poljoprivrednici uvijek tražili da se uradi popis, da se, kako kaže, vidi čime se raspolaže.
“I da shodno tome i potrebama možemo planirati svoju proizvodnju. Bitno je da popis bude odrađen u što kraćem periodu, da bude odrađen objektivno”, kazao je Marinković.
Ističe da, sa druge strane, ukoliko budemo uredili spoljnotrgovinsko poslovanje i zaštitili domaću proizvodnju, na način da, ukoliko ono što domaći poljoprivrednici proizvedu u dovoljnim količinama, mogu plasirati na vlastito tržište.
“A da ono što nam nedostaje uvozimo u onim količinama koje nam nedostaju, a ne prekomjerne količine i da se istovremeno u BiH baca 500.000 tona hrane godišnje. Džaba će nam biti taj popis onda”, kazao je Marinković.
Dodao je da se zajedničke mjere u poljoprivredi moraju sprovoditi, inače, pojedinačne neće dati nikakav efekat.
“Iako se ranije govorilo da će biti potreban zakon o popisu, smatram da to nije potrebno, jer se to može uraditi entitetski i dostaviti u Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Nema tu nikakvih prepreka, tu samo postoje neke vještačke prepreke koje neko izmišlja, svjesno ili nesvjesno, nije na kraju ni bitno”, kazao je Marinković.
Sa njim je saglasan i njegov kolega iz Federacije BiH Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, koji poručuje da je sramota što u posljednjih šest decenija nije sproveden ovaj popis.
“Popis je trebao biti i ranije, da znamo čim raspolažemo, šta imamo i prema tome da se rade i programi i pravilnici kako bi poljoprivrednici lakše dolazili do EU sredstava”, kazao je Bićo za “Nezavisne novine” i zaključio da bolje ikada nego nikada.
Ovaj popis biće sproveden u skladu s međunarodnim statističkim standardima i metodologijom Evropske unije, što će omogućiti Bosni i Hercegovini da ispuni jednu od prioritetnih obaveza u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja na putu ka Evropskoj uniji.
Sprovođenjem ovog popisa Bosna i Hercegovina će prvi put nakon više od 60 godina osigurati kvalitetne podatke koji će biti ključni za analizu stanja i potencijala sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Agencija za statistiku BiH je dužna da Savjetu ministara BiH u roku od 30 dana dostavi prijedlog odluke o formiranju centralnog popisnog biroa. Ovaj biro će biti odgovoran za organizaciju, koordinaciju i praćenje svih aktivnosti u vezi sa pripremom i sprovođenjem popisa.
U centralni popisni biro biće imenovana tri predstavnika državne Agencije za statistiku, dva predstavnika entitetskih zavoda za statistiku, te po jedan predstavnik Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministarstava poljoprivrede Federacije BiH i Republike Srpske, kao i Odsjeka za poljoprivredu Brčko distrikta BiH.
Trenutno, BiH je jedina zemlja u Evropi koja još nije uradila popis poljoprivrede, a taj posao je posljednji put uradila još 1960. godine, iako je praksa da se on radi svakih 10 godina.
(Vijesti.ba)
