Američki državni sekretar je 11. januara poslao pismo dvojici svojih evropskih kolega, Elmedinu Konakoviću (BiH) i Gordanu Grliću Radmanu (Hrvatska) sa jasno formuliranim zahtjevom, prenosi Politički.ba.
Naime, on zahtijeva da se Bosna i Hercegovina oslobodi zavisnosti od ruskog plina. To bi se moglo postići ako bi se izgradila dionica plinovoda od Krka do BiH. Jer, na ovom hrvatskom ostrvu je 2021. otvoren terminal za tečni plin, napominje FAZ.
Ali, Dragan Čović, najmoćniji hrvatski političar BiH, blokirao je zakone neophodne za izgradnju plinovoda. “To mu se može, s obzirom da je njegova stranka (HDZ BiH) na vlasti u Sarajevu”.
“Konstantna odugovlačenja ugrožavaju projekat”, napisao je Blinken. U tekstu se ističe da je američki državni sekretar u pismu i bukvalno pozvao dvojicu ministara vanjskih poslova da izvrše “pritisak” na Čovića da prekine blokadu. Dodaje se da je Blinken optužio Čovića za “očiglednu korupciju”.
“Pismo je ubrzo procurilo u medije, što je možda i bila namjera autora da doprinese pritisku”, primjećuje autor teksta Michael Martens. No, izgleda da je pismo izazvalo kontra efekat.
Naime, Andrej Plenković je “demonstrativno dočekao Čovića u Zagrebu i stao na njegovu stranu”: ‘Hrvatska podržava stav Dragana Čovića’ i ‘poštuje interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini’, poručili su iz hrvatske vlade”, prenosi Politički.ba.
Autor naglašava da “Čović prilično sebično definira interese hrvatskog naroda u BiH”, a zapravo samo hoće dio kolača i da eventualnu novu kompaniju učini instrumentom svog HDZ BiH.
“Ali, zašto Plenković prikriva takve trikove? Uostalom, hrvatskog premijera, koji ima odlične veze u EU, smatraju liberalnim i prozapadnim. I u interesu Hrvatske je da postane regionalno energetsko čvorište, i da prevaziđe blokadu Čovića. (…) Međutim, ove godine u Hrvatskoj predstoje saborski i predsjednički izbori. Tako da Plenković, pogotovo u izbornoj godini, ne smije dobiti etiketu kako nema razumijevanja za Hrvate u BiH, koji gotovo svi imaju hrvatske pasoše, a samim tim i pravo glasa u toj zemlji”, piše FAZ i dodaje da bi to Plenkovića moglo koštati glasova posebno u konzervativnom biračkom tijelu.
“Čović, pak, nije sam u Bosni i Hercegovini”, primjećuje FAZ. “On uživa podršku Milorada Dodika, predsjednika Rs”, piše FAZ ističući da je “Dodik jedan od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropi i kao rezultat toga ne želi da prevaziđe zavisnost BiH od ruskog plina, već je želi povećati”. U tekstu stoji i da je Rusija godinama uspijevala odlagati izgradnju terminala za tečni plin na Krku. No, nakon što je Kremlj na kraju izgubio ovu bitku, sada bi barem htio da BiH i dalje ostane zavisna”.
U tekstu se također ističe kako je “plin važan za snabdijevanje Sarajeva i drugih gradova, kao i za neke ključne industrije”.
“Do sada je plin dolazio iz Rusije, tačnije: preko Srbije, preko balkanskog produžetka plinovoda ‘Turski tok’, kojim Moskva prvenstveno snabdijeva Tursku. Diverzifikacija ponude čak ne bi bila posebno teška za BiH, s obzirom da bi trebalo izgraditi manje od 200 kilometara dionice plinovoda i to bi koštalo, prema procjenama, oko 100 miliona eura”, piše FAZ i pita se kako se može prevazići Čovićeva blokada.
“Čuje se da bi SAD mogle uvesti sankcije Čoviću”, piše list podsjećajući da je Washington to već prakticirao sa Dodikom, a da on poslije nije primjetno promijenio svoju prorusku politiku.
“Jedan naš sagovornik sa dobrim vezama u Sarajevu kaže: ‘Čović blokira projekat koji je strateški važan za cijeli region. Dodika prima Putin da proslavi odlične odnose između njegove RS i Kremlja, dok je EU upravo donijela svoj 13. paket sankcija protiv Rusije. Kako EU opravdava to što ovaj čovjek još uvijek nije na crnoj listi? To je groteskno”, zaključuje Mihael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
(Vijesti.ba)
