Učenici 4. razreda osnovne škole Lövestad u Sjöbou u južnoj Švedskoj stavljaju svoje pametne telefone u malu drvenu kutiju, koju učiteljica Madelen Sevedsson potom zaključava u ormar, piše Deutsche Welle.
U Švedskoj nije neobično da učenici četvrtog razreda već imaju pametni telefon. Djeca također ne nose teške torbe – zato što na nastavi rade digitalno – na laptopu ili tabletu. Ali, danas će biti drugačije. Učiteljica pokazuje djeci novi udžbenik iz matematike.
„Prvo vam ga dajem da ga pogledate u slobodno vrijeme. Prelistajte ga. Potpuno je nov!”
Prave knjige u razredu! Poslije skoro četiri godine škole, za ovu djecu je to prvi put. Do sada su na satovima matematike radili skoro isključivo na laptopu. Poslije samo nekoliko minuta učenica Ines primjećuje razliku:
„Ima više opisa. To nismo imali na laptopu. Ali sada moram sama pročitati, to je malo teže. Ranije mi je kompjutor čitao zadatke naglas.”
U mnogim švedskim učionicama polako se počinje događati preokret – povratak na staro. Jer, čak i đaci osnovnih škola već godinama se podučavaju gotovo isključivo digitalno. A prije samo pet godina školske vlasti su u nacionalnim smjernicama preporučile korištenje digitalnih nastavnih sredstava kao što su laptopi ili aplikacije i da ne koriste udžbenike.
Međutim, pokazalo se da je to imalo i nedostatke, kaže učiteljica Jeanette Wiberg.
„Kod đaka je smanjena brzina čitanja, manji je rječnik i lošije razumijevanje pročitanog. Vjerujemo da je to zato što smo previše radili digitalno.”
Švedski školski sistem je liberalizovan. Pored državnih škola, postoje i brojne privatne, a osnovna škola traje devet godina. Obrazovna politika se ne provodi centralno, škole i nastavnici pristupaju digitalnoj nastavi na različite načine. Švedska konzervativna vlada to želi promijeniti i nastavnicima uskoro dati nove smjernice.
Švedska vlada je za vraćanje knjiga u škole samo ove godine na raspolaganje stavila 60 miliona eura. Ministrica za obrazovanje Lotta Edholm posebno zahtijeva da učenici osnovnih škola ponovo više čitaju.
„Problem sa digitalizacijom je što je većim dijelom nametnuta odozgo. Prosvjetni radnici su bili protiv, ali su imali osjećaj da ih niko nije slušao. Digitalna nastavna sredstva su za stariju djecu. Znamo da, prema istraživanjima mozga, mala djeca uopće ne bi trebala dolaziti u kontakt s ekranima.”
„Mnogi roditelji također žele da vratimo knjige. Jer, sa knjigom mogu lakše razumjeti što dijete treba naučiti za sljedeći test, umjesto da im se daje neki papir ili samo link”, kaže ministrica Edholm.
U školi Lövestad u južnoj Švedskoj za čas geografije djeca uzimaju sa police laptope: Trebaju upoznati svoju zemlju, naučiti gdje se nalaze gradovi i regije i obilježiti ih na ekranu. Jedan laptop ne radi kako treba.
„Može proći i cijeli školski čas dok ponovo proradi. To je loše. Pisanje je mnogo bolje! Više se povezuje sa mozgom”, kaže jedan učenik.
Švedske školske vlasti također ukazuju na ulogu nastavnika koji bi se na pravi način trebali nositi sa novim mogućnostima. U svakom slučaju, Jeanette Wiberg ne želi držati nastavu potpuno bez laptopa.
(Vijesti.ba)
