Knjiga Sanela Kajana “Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova (1991 – 2005.)“ predstavljena je u subotu u Narodnoj biblioteci Mostar.
Sanel Kajan, kao novinar i aktuelni zastupnik u Parlamentu FBiH, koji posjeduje veliku arhivu novinskih tekstova iz mnoštva dnevnih listova, sedmičnika i specijaliziranih časopisa, odlučio je napisati knjigu u kojoj bi objedinio period od rušenja Starog mosta, preko njegove obnove, do uvrštenja na UNESCO listu.
– Godinama sam razmišljao o ovakvom djelu, gdje bi se na jednom mjestu našli medijski materijali vezani uz simbol Mostara, Stari most, i to iz perioda njegove najturbulentnije prošlosti. No, uvidjevši da su ‘nadležni’ i ‘odgovorni’, kako nazivam one koji ne rade svoj posao, a na pozicijama su, nezainteresirani, pa i potpuno pasivni, a na funkcijama su – da iz godine u godinu ignoriraju datum 9.11., kada su HVO i Hrvatska vojska srušili Stari most, odlučio sam reagirati – izjavio je Kajan.
Kaže da nije Kluba skakača u vodu “Mostari” i nekoliko pojedinaca i škola, 9. novembra 1993. ne bi bio ni spomenut.
– Iziritiran ovom činjenicom, a svjestan važnosti Starog mosta, kao višeznačnog simbola, odlučio sam u jedno djelo, jednu knjigu, objediniti period od njegovog rušenja, preko obnove, do uvrštenja na UNESCO listu! – istaknuo je Kajan.
Uz njegovu arhivu, od pomoći su mu, kaže, bili i Arhiv Bosne i Hercegovine i Arhiv Federacije BiH.
Ponuđena građa bazirana je na tekstovima i fotografijama redakcija listova iz Mostara, Sarajeva, Beograda, Zagreba, Splita…
Koristeći izvore iz 40 medijskih kuća sa šireg geografskog područja, obuhvaćen je periodu rasponu od 14 godina raznih događaja vezanih uz Stari most, od 1991. do 2005. godine.
Uz autora, o knjizi su govorili i prof. dr. Lejla Žujo-Marić i prof. dr. Maja Roso Popovac te novinar i kroničar Šemsudin Zlatko Serdarević.
Knjiga pruža ne samo obilje podataka o Starom mostu, nego i detalje njegove obnove, što istraživačima znatno olakšava traženje određenih podtema. Niz delegacija, političkih ličnosti kao i uglednih pojedinaca dolazilo je u Mostar zanimajući se za način i tok obnove Starog mosta, jer je rekonstrukcija postala svjetski projekat, tako da su i njihova imena zabilježena na stranicama ove knjige. Posebna po značaju je sama ceremonija otvaranja obnovljenog mosta. Ovdje su pruženi podaci o pripremi manifestacije, sve do završnog čina, rečeno je na predstavljanju.
– Bez obzira što ovo nije njegovo (Kajanovo) autorsko djelo, ono zaslužuje veliku pažnju jer, neka neko pokuša sam prikupljat tekstove samo jednih novina vidjet će koliki je to ogroman posao. Tek će vrijeme pokazati koliko je ovo dragocjena knjiga s obzirom da obuhvata mnogo izvješća s lica mjesta s interpretacijama šta se događalo od momenta rušenja mosta do uvrštenja na svjetsku kulturnu baštinu. Što je najvažnije, tu je zastupljeno puno tekstova iz raznih izdanja, portala, novina te jednostavno postoji izbor i mogućnost prikazati sve strane, kako je ko reagirao na događaje vezano za Stari most – istaknuo je novinar i kroničar Šemsudin Zlatko Serdarević.
Prof. dr. Maja Roso Popovac je mišljenja da je danas više nego ikada do sada potrebno bilježiti informacije, podatke i činjenice.
– Šta je za jedan grad, jednu kulturu i jedan narod važnije od istinskoga poznavanja vlastite historije. Hroničari vremena i događaja su postali krucijalna karika u lancu istine koju treba prenijeti budućim naraštajima da bi mogle s odmakom vremenam samostalne, hladne glave interpretirati i ispravno shvatiti historiju – kazala je uz ostalo prof. dr. Popovac.
Prof.dr. Lejla Žujo – Marić govorila je s aspekta edukacije čitatelja novih generacija.
– Knjiga koju je priredio Sanel Kajan priloženim novinskim tekstovima govori otvarajući dubine vremena i osvježavajući pamćenje, ali i edukujući sve one čitaoce koji su rođeni poslije tragičnih ratnih događaja, a koji su danas zreli i društveno odgovorni ljudi. Sanel Kajan vjerodostojan je svjedok koji svoj glas ustupa dokumentarnoj građi na način da gradi mozaik tekstova koji sâm po sebi kazuje i vrijedi kao dokaz o vremenu – navela je prof.dr. Lejla Žujo – Marić.
(Vijesti.ba / FENA)
