Kako je tim povodom istakao član FGZ-a i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici, historičar Mirza Džananović, uvrštavanjem ove manifestacije na Listu nematerijalne kulturne baštine Federacije BiH samim time uvrštena je i u nematerijalnu baštinu BiH, a po svim svojim karakteristikama predstavlja i svjetsku nematerijalnu baštinu.
– Uvrštenje na ovu listu nije stvar samo prestiža. To ipak omogućava i određene institucionalne instrumente u očuvanju nematerijalne kulturne baštine, a što je najvažniji zadatak svakoga ko se bavi time. Svi smo svjesni da je “Čimburijada” jedan od najprepoznatljivijih običaja u samoj Zenici. Raduje me što je upravo “Čimburijada” program ili prva vrsta nematerijalne kulturne baštine iz Zenice koja se našla na Listi nematrijalne kulturne baštine FBiH. Ali, to je ujedno i poražavajuće što je prvi i jedini oblik nematerijalne kulturne baštine iz Zenice i Zeničko-dobojskog kantona. U tome vidim značaj današnje manifestacije – da se osvijesti društvo u kojem živimo – istakao je Džananović.
Puno je, dodao je, takvih primjera u Gradu Zenica i u drugim krajevima ZDK koji zaslužuju da se nađu na ovakvim listama.
– FGZ je pokazao da se takve inicijative mogu realizovati. Ljudi znaju kako se to radi i pozivam sve zainteresovane aktere, sve ljude koji se bave kulturnom baštinom, da malo više uradimo na svemu tome – kazao je Džananović.
Osim što bi, dodao je, na takav način očuvali svoju kulturnu baštinu, na puno bi se ljepši način prezentovali u svijetu. Podsjetio je da je nedavno sevdalinka uvrštena na UNESCO Listu nematerijelne baštine, a to je izazvalo pozitivne reakcije.
“Čimburijada” se tradicionalno, na obalama rijeke Bosne u tom gradu, održava prvog dana proljeća, čime se slavi ponovno rođenje života i buđenje prirode.
(Vijesti.ba / FENA)
