Jedna izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom godišnje press-konferencije prošla je ispod radara, što i nije tako čudno jer je govorio puna četiri sata. Ali, to ne znači da nije zanimljiva jer sugeriše, po svemu sudeći, značajnu promjenu strategije ruske vojske u Ukrajini.
Naime, ruska vojska dosad se fokusirala na zauzimanje većih gradova, a sada su ruski vojni komandanti, čini se, od Putina dobili naredbu da zaobilaze veće gradove i usredotoče se na osvajanje što je moguće više teritorija, objavio je danas američki think tank Institut za ratne studije.
Naime, Putin se tokom svoje maratonske godišnje press-konferencije pohvalio napredovanjem ruskih snaga, za koje je rekao da napreduju “kvadratnim kilometrima” duž crte ratišta.
Takav opis ruskog napredovanja u Ukrajini, koje u posljednjih nekoliko mjeseci i ruski i ukrajinski analitičari opisuju kao najbrže u dosadašnjem toku rata, u direktnoj je suprotnosti s ranijim naglaskom na zauzimanje većih gradova, ističe ISW, prenosi Index.hr.
Treba se prisjetiti i kako su nakon onog što Rusi zovu “oslobođenjem” izgledali veći gradovi poput Mariupolja, Bahmuta i Avdijivke. Njih su ruske snage artiljerijom i zračnim napadima sravnile sa zemljom prije nego što su ukrajinski branioci bili prisiljeni povući se.
Russian military personnel show the latest video from Bakhmut. The city was simply wiped off the face of the earth by people who know nothing but destruction.
Now, look at the city in which you live. Can you imagine the same destruction? Or do you think they won't do the same… pic.twitter.com/oBMpYL8xXP
— WarTranslated (Dmitri) (@wartranslated) July 11, 2024
Američki analitičari tako navode da je Putin, po svemu sudeći, svojim vojnim komandantima naredio da odgode osvajanje strateški važnog grada Pokrovska na istoku Ukrajine te da se umjesto toga fokusiraju na napredovanje po otvorenim područjima i preko manjih mjesta.
Ruske snage su, treba naglasiti, sada na oko 10 kilometara od administrativne granice Donjecke i Dnjepropetrovske oblasti.
Zauzimanje cijele Donjecke oblasti ostaje jedan od ključnih ciljeva Kremlja. Osvajanje značajne površine ukrajinskog teritorija u Donjecku će Putin gotovo sigurno koristiti kao element propagande za demonstraciju uspjeha ruske vojske na domaćem i međunarodnom planu.
Analitičari dodaju da bi organizovana operacija protiv dobro utvrđenih gradova mogla usporiti tempo napredovanja, što je ključno za pokušaje Kremlja da demonstrira rusku nadmoć na svjetskoj sceni.
Kao što smo već izvještavali, nije teško pogoditi zbog čega Putin želi osigurati maksimalne teritorijalne dobitke u narednih mjesec dana, kao što je želio i u prethodnim mjesecima. Naime, 20. januara bit će održana inauguracija Donalda Trumpa, koji je u više navrata najavio kako planira okončati rat u Ukrajini, i to vršenjem pritiska na Ukrajinu, ali i Rusiju.
S obzirom na to da je Putinov osnovni uslov za početak pregovora o kraju rata uvažavanje teritorijalnih dobitaka njegove vojske u Ukrajini, jasno je da maksimiziranjem napredovanja na istoku Ukrajine želi biti u što boljoj pregovaračkoj poziciji kad Trump i zvanično postane predsjednik SAD-a.
S druge strane, jasno je i da ne želi unedogled odugovlačiti s ratom. Kako smo već pisali, nekoliko njegovih ključnih izjava iz maratonske press-konferencije sugeriše da mu je dosta rata s Ukrajinom i da bi ga želio privesti kraju. Iako je Putin autokrat, nije tajna da se ne želi zamjeriti ruskoj javnosti, ali ni kremaljskim elitama do mjere koja bi potencijalno ugrozila njegovu poziciju.
Vjerovatno je najznakovitija riječ koju je na press-konferenciji izrekao govoreći o ratu protiv Ukrajine “kompromis”. To je riječ koju dosad nije spominjao.
I Putin i njegov glasnogovornik Dmitri Peskov neumorno ponavljaju da je Rusija spremna na mirovne pregovore, ali samo ako se prihvate ključni uslovi koje je postavio – pristanak Ukrajine i Zapada na proglašenu aneksiju četiri (djelomično) okupirane ukrajinske regije (Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson) te trajno odustajanje Ukrajine od ulaska u NATO.
Putin je kompromis spomenuo odgovarajući na pitanje o potencijalnim razgovorima s budućim američkim predsjednikom Trumpom.
“Ako se sastanem s Trumpom, imat ćemo o čemu razgovarati. Rusija je otvorena za kompromis. Politika je umjetnost kompromisa”, ustvrdio je Putin, dodajući da bi pregovori morali biti utemeljeni na “situaciji na terenu”, sugerišući da neće odustati od aneksije teritorija koje je njegova vojska osvojila u Ukrajini.
Velik broj pitanja na maratonskoj presici odnosio se upravo na moguće pregovore o okončanju rata. S obzirom na to da se radi o itekako koreografiranom događaju, i ta činjenica, ali i nedavna istraživanja javnog mnijenja u Rusiji, sugerišu da je Rusima nakon gotovo tri godine i strašnih gubitaka itekako dosta rata.
Putinova izjava na istoj press-konferenciji, prema kojoj su ruske snage “blizu ostvarenja ciljeva u Ukrajini”, pokazuje da je i on svjestan zamora ruske javnosti.
Sve to upućuje da je Putin svjestan da rat u Ukrajini traje već predugo te pokušava prije Trumpove inauguracije doći u situaciju u kojoj bi s jedne strane bio u dobroj poziciji za pregovore, a s druge bi mogao umornoj ruskoj javnosti reći da se njegova avantura u Ukrajini, koju su Rusi platili desecima, a možda i stotinama hiljada mrtvih, ipak isplatila.
(Vijesti.ba)
