Reis Kavazović: Lakišića harem je paradigma stradanja i otimanja imovine

9 minuta čitanja

U Sarajevu predstavljena knjiga “Lakišića harem u centru Mostara – trajanje i otimanje”.

Vakufska direkcija i Muftijstvo mostarsko danas su u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organizirali promociju knjige “Lakišića harem u centru Mostara – trajanje i otimanje”.

Promociji je prisustvovao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

„Nalazimo se u vremenu koje iznova na neki način mobiliše svu našu muslimansku javnost, kada je pitanju vakuf i vakufska imovina. Vjerovatno najeklatantniji primjer onoga što se događalo s vakufom u našoj modernoj povijesti jesti slučaj Lakišića harem, ali i slučaj mnogih drugih vakufa u našim gradovima. Danas ćemo imati priliku da se upoznamo sa historijatom ovog vakufa, od momenta kad je nasilno otrgnut od zavičajnosti vakufa, pa sve do danas, kada se na tom lokalitetu, nasilnim putem, bez pravnog uporišta, želi utisnuti ono što mu ne pripada“, kazao je ovom prilikom reisul-ulema Kavazović.

Kako je dodao reisul-ulema, „nažalost, više od stoljeće i po, muslimani Bošnjaci su dovedeni u priliku da se ispod njihovih nogu otima njihova imovina“.

„Tako je od tih dalekih 80-ih, 90-ih godina 19. stoljeća, potpisom nekih tada vladara, tadašnjeg Švabe, pa sve do danas, ponovo će neki Švabo možda nametnuti neki zakon o imovini, i mi ćemo se kao narod naći pred sličnom situacijom. Paradigma tog stradanja je Lakišića harem. Svako onaj koji misli da je ovaj slučaj tamo negdje, nevažan, griješi. On je sama suština onoga što se događa s našom imovinom“, naglasio je reisul-ulema u obraćanju.

Istaknuo je da se sve vlasti – one koje su bile, i tuđinske, i naše, i one koje su sad, prema vakufu odnose na isti način.

„Zanemaruju ga i nastoje ga prepustiti zaboravu, nestanku, brisanju onoga što je bio vakuf. Zahvaljujem se muftiji, ljudima oko njega, zahvaljujem se jednom čovjeku koji je pokazao odgovornost prema vakufu, a to je Safet Oručević. Odbrana Lakišića harema, koliko god zavisi od Mostarca, zavisi od svih nas. Budimo budni, i ovaj primjer ne prepustimo onima koji to žele da učine na ovakav način“, poručio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

O knjizi su ovom prilikom govorili dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije, mr. Salem-ef. Dedović, muftija mostarski, Safet Oručević, direktor Centra za mir i multietničku saradnju Mostara, i mr. Ilham-ef. Puce, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog.

Knjiga ukazuje na nepravedan i diskriminatoran odnos vlasti prema Bošnjacima muslimanima Grada Mostara, kao i na politiku hegemonije kojoj su izloženi na hercegovačkim prostorima.

„Ovo nije samo borba za jedan vakuf, ovo je borba za dostojanstvo, borba za pravdu, položaj Bošnjaka u Mostaru i Hercegovini, borba protiv onih koji stalno pokušavaju svojim bezobrazlucima da naruše mir i zajednički život u ovom gradu. Poslije toga dolazi velika pravna bitka koju treba da se vodi, da se ovo zaustavi, da se nađe rješenje“, kazao je Oručević.

U kontekstu rješenja, Oručević je naveo da se mora naći po cijenu da se sa hrvatskim strankama zaustavi saradnje dok se ovo pitanje ne riješi.

– Nek sve stane ako treba, dok se ovo ne riješi, rekao je Oručević i dodao da je politika Bošnjaka u Hercegovini doživjela bankrot te da je muftija Dedović jedini javni zvaničnik koji vodi borbu za ravnopravnost naroda i očuvanje multietničkog karaktera Mostara. On je reakoe da je Centralna zone bila kamen spoticanja i nakon agresije na Mostar, te da je to bila borba između dva koncepta kako će izgledati Bosna i Hercegovina.

– Politika Hrvata je bila tendencija spajanja s Hrvatskom. Ona živi i danas I pojačava se onoliko koliko smo mi slabi, odnosno slabi kada mi jačamo, rekao je Oručević.

Ovom knjigom je šira javnost detaljnije upoznata sa historijatom i trajanjem Lakišića harema u Mostaru, hronologijom njegovog otimanja, uz dokumente iz arhive, a što će ostati zapisano i činjenično dokumentovano i za buduća pokoljenja.

„Knjiga je priređena da bude svjedočanstvo istrajavanja u borbi za jednakopravnost Bošnjaka i multietnički karakter grada na Neretvi. Iako se odrednicom Lakišića harem ukazuje na nekadašnji lokalitet harema, ovo pitanje nadilazi isključivo vjerski i religijski značaj i karakter teme. Samo nesvjesni i neobaviješteni mogu tako šta pomisliti. Lakišića harem sagledavamo kao svebošnjačko nacionalno pitanje u borbi za ostvarenje jednakopravnosti Bošnjaka u Mostaru, čija se politička i društvena pozicija u čitavom proteklom periodu nastojala marginalizirati i dovesti Bošnjake u poređenu ulogu“, ukazao je muftija Dedović.

On je rekao da je Mostar imao gradonačelnike Mujagu Komadinu i Safeta Oručevića, a sve prije, između i nakon toga je bila blijeda kopija te da u politici nemamo tog damara, a da je to na kraju priznao i biskup Perić kada je kritivkovao svoje da mu nisu dorasli.

– Pitanje Lakišića harema je svjedočanstvo istrajavanja za ravnopravnost Bošnjaka i multietnički karakter ovog grada. Na tom pitanju se lomi pitanje multietničkog Mostara. Lakišića harem se mora sagledavati kao nacionalno svebošnjačko pitanje. Ovo je pitanje naše budućnosti ovdje i nas kao slobodnog političkog naroda i u isto vrijeme osigurava da Mostar ne bude podijeljeni grad, što jeste bio cilj UZP-a osuđenog u Hagu. Ovo je borba za jedinstveni i multietnički Mostar. Ovo nije dnevno-interesna politika kako su to neki htjeli predstaviti. Ovo je pitanje i za visokog predstavnika, ovo je test za njega, on treba da pokaže vjerodostojnost i da samo jednim potezom provede u djelo časne namjere Hansa Koschnika, poručio je muftija mostarski.

Rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog Ilham-ef. Puce kazao je kako knjiga dokazuje postojanje Lakišića haremu u centru Mostara, koji nikada nije u potpunosti ekshumiran, koji je uzurpiran, a Islamska zajednica nikada nije primila nikakvu naknadu.

„Islamska zajednica već decenijama nastoji vratiti u svoj posjed makar dio oduzete vakufske imovine na području Lakišića harema. Nažalost, gradske vlasti su uporno i sistemski opstruirale, ignorisale i zanemarivale legalne i legitimne zahtjeve Islamske zajednice. Knjiga govori o tretmanu Islamske zajednice u Mostaru, a samim tim i tretmanu bošnjačkog naroda i vjerničke populacije, koju Islamska zajednica kroz svoje institucionalno djelovanje predstavlja. Nama naravno ne predstavljaju problem ustanove kulture, bilo kojeg naroda, ali nam smeta otimanje i nepravedno oduzimanje“, kazao je Puce.

„U ovoj državi, malo je stvari koje su kontinuirane kao što je vakuf. Vakuf i otimačina vakufa je jedini neprestani proces u našoj državi. Otkako su Osmanlije otišle sa ovih prostora, pa sve do danas, samo se mijenjaju ljudi, uzurpatori, akteri koji organiziraju otimanja, oduzimanja ili uzurpiranja vakufske imovine. Slučaj Lakišića harema i djelo koje danas promovišemo upravo govori o tome. Islamska zajednica je zdušno uz Muftijstvo mostarsko, koje se bori ne samo za prava Lakišića harema, nego i za prava Bošnjaka i jednakopravnost. Ovo je odbrana jednakopravnosti i nacionalnih prava koja su ugrožena. Mi u Islamskoj zajednici ćemo poduzeti sve pravne radnje da pokušano dokazati da se radi o diskriminaciji“, naglasio je direktor Zajimović.

Na promociji je još jednom poručeno da pitanje Lakišića harema nije samo pitanje Mostara, nego pitanje cijele Bosne i Hercegovine.

Knjiga “Lakišića harem u centru Mostara – trajanje i otimanje”, objavljena je u izdanju Muftijstva mostarskog i Medžlisa Islamske zajednice Mostar.

(Vijesti.ba)

x
Podijeli ovaj članak