Zavisna od aviona inostrane proizvodnje, Rusija se suočava sa zastrašujućim zadatkom razvoja svoje avio industrije samo sa domaćim dijelovima, dok kupuje avione od stranih iznajmljivača kako bi izbjegla zapljenu većeg dijela svoje flote, pokazuje analiza Reutersa.
Zapadni proizvođači aviona Airbus i Boeing obustavili su isporuku usluga i rezervnih dijelova u martu 2022. i odustali od redovnog održavanja podrške za aviokompaniju Aeroflot i druge ruske aviokompanije.
Od tada je Rusija potrošila 1,09 biliona rubalja (12,07 milijardi dolara) za podršku industriji civilnog vazduhoplovstva, uključujući proizvodnju aviona i financijsku pomoć avio-kompanijama, pokazuju izračuni Reutersa, zasnovani na podacima Ministarstva finansija koje nadgleda izvršenje budžeta.
Potrošnja je skoro dvostruko veća od 547 milijardi rubalja u plaćanjima u periodu 2020-21., kada je pandemija COVID-19 izazvala drastično smanjenje zračnog prometa, i naglašava razmjere napora Kremlja da preuzme kontrolu nad ključnom industrijom.
„Naša flota aviona je veoma preopterećena… avionima strane proizvodnje“, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle nedelje. “Planiramo da do 2030. proizvedemo više od 1.000 aviona, vlastitih aviona. Potreban je rad.”
Prema podacima švicarskog pružaoca obavještajnih podataka ch-aviation, ruske avio-kompanije trenutno koriste 991 avion, uključujući 405 proizvedenih u Rusiji.
Ali samo 133 su Superjet-a koje proizvodi državni proizvođač United Aircraft Corporation (UNAC.MM). Ostali avioni ruske proizvodnje – Tupoljev, Jakovljev i Iljušin – rijetko se koriste za komercijalne letove.
Podrška proizvodnji aviona, ključnoj industriji, održat će se godinama koje dolaze, navelo je ministarstvo industrije i trgovine u odgovoru na Reutersove nalaze.
“Glavni naglasak je na podršci prodaji, proširenju proizvodnih kapaciteta i kreiranju sistema postprodajnih usluga”, navode iz ministarstva.
Važnost pouzdane avio industrije posebno je ključna za Rusiju, kako za transport ljudi i robe preko njene ogromne teritorije, tako i za jačanje narativa Moskve da su sankcije imale samo minimalan utjecaj.
S obzirom na to da bi birači za tri mjeseca krenuli na birališta, kolaps avio-kompanije mogao bi izvršiti pritisak na reputaciju i izbore na Putina koji se ponovo kandiduje za predsjednika.
Kao ključna vazduhoplovna sila od sovjetskih vremena, tehnička sposobnost Rusije nije upitna.
Zapadni avijacijski analitičari kažu da će investicije u najboljem slučaju održati flotu u letenju, ali sumnjaju da će se njeni avioni uskoro vratiti na zapadna tržišta, čak i ako se sukob u Ukrajini okonča. To je zbog troškova i birokratije uključene u obnovu flote sa čistom i sljedivom sigurnosnom evidencijom i odobrenim dijelovima.
Rusija je uronila u rezervne fondove, pokazuju podaci, potrošivši 110 milijardi rubalja u 2022. na kompenzaciju avio-kompanija za gubitke zbog naglog povećanja troškova avionskog goriva.
Ove godine, Nacionalni fond bogatstva (NWF) odigrao je veću ulogu u finansiranju, jer je Moskva do sada u 2023. povukla skoro 400 milijardi rubalja za avijaciju.
Obim potrošnje u 2022-23. je ekvivalentan nešto manje od 1% projektovanog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2023. Rusija je potrošila dodatnih 2,3 biliona rubalja u 2022-23. na razvoj transporta van sektora vazduhoplovstva.
Domaći zračni putnički saobraćaj u zemlji počeo je da se oporavlja krajem 2022. godine, jer su avio kompanije pronašle načine da uvoze rezervne dijelove kroz sivu uvoznu šemu koju je uvela vlada.
Ruske aviokompanije zadržale su svoju flotu zapadnih aviona u zraku, dijelom uvozom rezervnih dijelova preko trećih zemalja bez saglasnosti proizvođača – uglavnom Airbusa i Boeinga.
Broj putnika se oporavlja, ali još uvijek zaostaje za nivoima prije COVID-a. U međuvremenu, gubitak stranih dijelova i stručnosti u održavanju izazvao je zabrinutost za sigurnost aviona.
Neke aviokompanije su skinule avione za dijelove, rekli su Reutersu prošle godine izvori iz avio industrije.
Moskva je žurno lokalizovala registraciju svoje flote i koristila sredstva NWF-a za otkup aviona od stranih iznajmljivača kako bi izbjegla rizik od njihove konfiskacije prilikom letenja u inostranstvo.
Ministar saobraćaja Vitalij Saveljev rekao je da bi 300 milijardi rubalja moglo biti iskorišteno za kupovinu aviona od stranih iznajmljivača 2023. godine.
Do sada je potrošeno 190 milijardi rubalja, pokazuju podaci, a državna osiguravajuća kompanija NSK drži avione u ime aviokompanija.
U vladinom dokumentu koji postavlja strateške planove potrošnje za avijaciju, u koji je Reuters vidio prošle jeseni, navodi se da će Rusija morati potrošiti najmanje 711 milijardi rubalja na “postizanje tehnološke nezavisnosti od stranih dobavljača”.
(Vijesti.ba)
