Predstavljeni su statistički pokazatelji i primjeri zloupotreba uočenih u toku prvih mjesec dana predizbornog perioda, prevashodno u domenu povećanja javne potrošnje, intenziviranja javnih radova i povećanja jednokratnih budžetskih davanja.
Predstavnik TIBiH Srđan Traljić je kazao da su u navedenom periodu posmatrali 161 događaj koji su finansirale javne institucije, a cilj im je bio da identificiraju pojave funkcionerske kampanje, vođenja kampanje na tim javnim događajima, što je zakonom zabranjeno.
Naveo je da su Centralnoj izbornoj komisiji BiH zaključno sa današnjim danom podnijeli 50 prijava. Po prijavama TIBiH strankama i kandidatima izrečeno je do sada 11 sankcija u iznosu od 43.000 KM, a one se uglavnom odnose na preuranjenu kampanju.
S druge strane, tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja javnih funkcionera u predizbornom periodu – navode iz TIBiH.
To pokazuje i podatak TIBiH da su svi nivoi vlasti kroz jednokratne pomoći građanima u proteklih mjesec dana podijelili više od 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva.
– Zabilježili smo oko 350 primjera javnih radova koji su započeli ili završili u proteklih mjesec dana čija vrijednost iznosi oko 139 miliona KM – naveo je Traljić.
Centralna izborna komisija je do sada izrekla samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, koje se odnose na nezakonito korišćenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još niko nije sankcionisan – navode iz TIBiH.
Ističu da je TIBiH već ukazao na brojne primjere gdje se isplate jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organizovanje besplatnog izleta za penzionere od strane gradonačelnice Sarajeva, te podjela kartica za besplatan prevoz penzionerima od strane gradonačelnika Banja Luke, ne smatraju zloupotrebom javnih resursa.
Pored toga, kažu da je nastavljeno i s praksom funkcionerske kampanje, a od 161 događaja javnih institucija ili ustanova koje su pratili posmatrači TIBiH, na više od 73 posto prisutni su bili kandidati na lokalnim izborima, dok su na 16 posto događaja iznošene političke poruke, što je zakonom zabranjeno.
Također, zabilježeno je i 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju. TIBiH je osim toga evidentirao i 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično.
Izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić je kazala da, bez obzira na velika očekivanja koja smo svi imali od izmjena Izbornog zakona BiH koje su se dogodile u prethodnom periodu, posebno u dijelu regulisanja pravila ponašanja ne samo za političke subjekte i kandidate već i za nosioce javnih funkcija koji raspolažu sredstvima, “vidimo da ipak imamo problem sa samim načinom na koji se tumače nove odredbe”.
– To je nešto na šta smo pokušavali upozoravati i prema CIK-u BiH i prema javnosti. Po svemu ovome, kada pogledate gdje su izrečene sankcije, po kojim predmetima je postupao CIKBiH, vidimo da je problematičnije šta se objavljuje na društvenim mrežama nego na koji način se raspoređuju javna sredstva u zaista značajnim iznosima – istaknula je Korajlić.
Dodala je da je Transparency International svih ranijih godina pred izbore upozoravao upravo na tu praksu, “gdje se javnim sredstvima kupuje podrška birača, gdje se sve ove donacije, subvencije, jednokratne pomoći koriste kako bi se dodatno kupili glasovi javnim sredstvima”.
(Vijesti.ba / FENA)
