Sastanak će se održati u prostoriji za krizne situacije (Situation Room), a tema će biti mogući američki odgovor na sve dublju regionalnu eskalaciju.
Prema više izvora, sastanak bi mogao označiti zaokret u dosadašnjoj američkoj strategiji suzdržanosti. Iako je Trump nedavno izjavio da će odluku o mogućem vojnom odgovoru donijeti u roku od dvije sedmice, večerašnje okupljanje sigurnosnog vrha sugerira da bi odluka mogla stići ranije.
Na sastanku se očekuje prisustvo ključnih članova predsjednikovog sigurnosnog tima: ministra obrane Petea Hegsetha, potpredsjednika JD-a Vancea, državnog sekretara Marca Rubija, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, direktorice Nacionalne obavještajne službe (DNI) Tulsi Gabbard, načelnika Združenog stožera generala Cainea te posebnog izaslanika za Iran Jasona Witkoffa. Riječ je o najbližim savjetnicima koji su od početka sukoba uključeni u svakodnevne konzultacije.
Prošle sedmice Trump je naredio premještanje borbene skupine nosača aviona USS Nimitz iz Pacifika prema Bliskom istoku. U posljednjih 72 sata primijećeno je i preusmjeravanje bombardera B-2 u bazu Guam. Iako Pentagon to opisuje kao “rutinsko pregrupiranje”, u sigurnosnim krugovima jasno je da je riječ o pokazivanju snage kako Iranu, tako i Kini.
Vojna eskalacija na Bliskom istoku dolazi u trenutku kad SAD pokušava održati ravnotežu i u indo-pacifičkoj regiji, posebno zbog prijetnji Pekinga prema Tajvanu. Pokreti strateških bombardera prema zapadu signaliziraju da Washington želi izbjeći percepciju slabosti ili unutrašnje nejedinstvenosti.
Analitičari upozoravaju da Kina pažljivo prati reakcije SAD-a na iransku eskalaciju jer to može poslužiti kao indikator američke odlučnosti u obrani Tajvana.
Trumpova administracija balansira između podrške Izraelu i pokušaja da izbjegne direktno američko upletanje u novi veliki rat na Bliskom istoku. Pokušaji diplomatske deeskalacije dosad nisu dali rezultate uključujući pokušaj Turske da, u saradnji s Washingtonom, uspostavi tajni kanal komunikacije s Teheranom. Prema dostupnim informacijama, vrhovni vođa Ali Hamenei nije pristao na direktne kontakte.
Zbog toga se sastanak u Situation Roomu smatra ključnim ne samo za američku strategiju prema ratu Izraela i Irana, već i kao jasan signal svijetu da Washington zadržava kontrolu nad krizom. Odluke donesene večeras mogle bi imati dalekosežne posljedice po globalnu sigurnost.
(Vijesti.ba)
