Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine danas je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojena Strategija integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini i Akcijski plan za njezinu provedbu za razdoblje 2025. – 2029. godine, čime se integrirano upravljanje granicom u našoj zemlji harmonizira s pravnom stečevinom EU-a.
Bosna i Hercegovina donošenjem ove strategije i pratećeg akcijskog plana nastavlja razvijati i usklađivati vlastiti koncept s novim evropskim konceptom integriranog upravljanja granicom u cilju učinkovitog nadzora granica, te jačanja međuagencijske suradnje unutar BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Novi koncept Strategije doprinijet će jačanju partnerstva, stabilnosti i gospodarskog prosperiteta BiH, te će ojačati suradnju sa zemljama regije, uz bolju koordinaciju i suradnju svih relevantnih službi i agencija koje su uključene u nadzor i kontrole granice.
Istovremeno će realizacija strateških mjera osigurati funkcionalniji i efikasniji sistem upravljanja granicom u BiH, što će rezultirati povećanjem ukupne sigurnosti u Bosni i Hercegovini i olakšati protok ljudi, robe i transportnih sredstava preko granice.
Koordinacijsko tijelo će jednom godišnje Vijeću ministara BiH podnijeti izvještaj o provođenju ove strategije i pratećeg akcijskog plana.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, nakon održanog regionalnog samita o Planu rasta u Skoplju, na kojem su sudjelovali i ostali lideri zemalja regije i visoki dužnosnici Evropske unije, izvijestila je Vijeće ministara BiH kako je postignut visok stepen suglasnosti sudionika sastanka za rješavanje problema profesionalnih vozača na području EU-a i čekanja na granici.
Funkcionalno rješenje bit će temeljeno na realnom vremenu ulaska i izlaska profesionalnih vozača, što će otkloniti probleme i omogućiti stabilno odvijanje međunarodnog cestovnog prijevoza.
Na sjednici je utvrđen Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcijskog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji je potpisan u martu i maju 2025. godine u Bruxellesu i Sarajevu.
Na ovaj način Evropska unija, na temelju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), pruža podršku Bosni i Hercegovini u brojnim područjima, uključujući unaprjeđenje vladavine prava, jednakosti, rodne ravnopravnosti, ekonomski razvitak, te ostvarivanje napretka u ispunjavanju obveza za pristupanje EU-u.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Revidirani akcijski plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić protiv Bosne i Hercegovine, Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Pilav protiv Bosne i Hercegovine i Pudarić protiv Bosne i Hercegovine, s korekcijama na sjednici.
Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da pripremi i Vijeću ministara BiH na usvajanje dostavi u roku od 15 dana prijedlog odluke o formiranju radne skupine za pripremu nacrta amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrta izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, s ciljem provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Radnu skupinu činit će šest članova, tri predstavnika Vijeća ministara BiH, dva predstavnika Vlade Federacije BiH i jedan predstavnik Vlade Republike Srpske. Ministarstvo pravde dužno je pružiti administrativnu i tehničku pomoć formiranoj radnoj skupini, te će o svim aktivnostima radne skupine informirati Ured zastupnika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Plan aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini za 2025. i 2026. godinu i Plan razminiranja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu.
Komisija za razminiranje u Bosni i Hercegovini i Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) dostavit će Plan aktivnosti protuminskog djelovanja u BiH Komitetu za implementaciju obveza po Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješadijskih mina i o njihovom uništavanju, putem Implementacijske jedinice Ženevskog centra.
Danas usvojeni Plan razminiranja u Bosni i Hercegovini za 2025. godinu prati Lista prioriteta za razminiranje Federacije BiH i Republike Srpske.
Težište protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini će i dalje biti usmjereno na ugrožene zajednice i njihove potrebe, uz smanjenje rizika od mina i njihovog negativnog društveno-ekonomskog utjecaja.
Za provođenje Plana aktivnosti protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini financijska sredstva se osiguravaju iz donatorskih sredstava, proračuna institucija BiH i proračuna entiteta, kao i iz drugih izvora, shodno odredbama članka 18. Zakona o razminiranju u BiH.
Realne procjene iz revizije Strategije protuminskog djelovanja na temelju raspoloživih deminerskih kapaciteti i ostalih okolnosti koje utječu na proces protuminskog djelovanja govore kako je moguće razminiranje 75 četvornih kilometara godišnje u 2025. i 2026. godini.
U BiH je minsko sumnjivim površinama još pokriveno 1,6 posto teritorija zbog čega je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, ranije zadužilo BHMAC i Komisiju za razminiranje da pripreme sveobuhvatnu analizu protuminskog djelovanja od potpisivanja Ottawske konvencije do danas, te da sačine detaljan akcijski plan za okončanje procesa razminiranja koji će biti temelj za planiranje realnog konačnog roka za „Bosnu i Hercegovinu bez mina“.
Vijeće ministara BiH potvrdilo je da dodjeljivanje kredita Evropske investicijske banke finansijskim institucijama spada u opseg Okvirnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke, kojim se reguliraju aktivnosti ove banke u Bosni i Hercegovini.
Evropska investicijska banka dodjeljuje kredite financijskim institucijama zemalja zapadnog Balkana za osiguranje povoljnijeg kreditiranja malih i srednjih poduzeća i povećanje njihove konkurentnosti primjenom zelenih i inovativnih investicija do iznosa 170.000.000 eura.
Donošenjem ovog zaključka Vijeće ministara BiH potvrdilo je kako je dodjeljivanje kredita Evropske investicijske banke, među ostalim i bankama u BiH za navedene projekte, sukladan Okvirnom sporazumu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke i osigurat će njeno djelovanje na teritoriju BiH.
Ovaj zaključak nije u vezi sa zaduživanjem niti davanjem bilo kakvih garancija Bosne i Hercegovine.
Na sjednici je zadužena Agencija za javne nabave BiH da Vijeću ministara BiH dostavi nacrt novog zakona o javnim nabavama do 31. 12. 2025. godine sukladno Strategiji javnih nabava za 2024. – 2028. u Bosni i Hercegovini, te u tom pravcu intenzivira suradnju s Odborom Agencije za javne nabave i uključi odgovarajuće eksperte kako bi se došlo do najboljeg zakonskog rješenja i omogućila prohodnost za usvajanje ovog zakona.
Prethodno je primljena na znanje Informacija Agencije za javne nabave Bosne i Hercegovine o primjeni Zakona o javnim nabavama koju su početkom ove godine zatražili Vijeće ministara BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Novi zakon o javnim nabavama trebao bi otkloniti uočene nelogičnosti, nedorečenosti i nejasne odredbe važećeg Zakona o javnim nabavama i ovu oblast potpuno uskladiti s direktivama EU-a.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Informaciju o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za prvo tromjesečje 2025. godine, koja će s korekcijom sa sjednice biti dostavljena Predsjedništvu BiH i Zajedničkoj komisiji za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH.
Tokom izvještajnog razdoblja usvojen je Zakon o graničnoj kontroli, čime je ispunjena jedna od prioritetnih preporuka Europske komisije, a koje se tiču upravljanja migracijama, azilom i granicama. Potpisana je i Mapa puta za suradnju između Bosne i Hercegovine i Agencije EU-a za azil 2025. – 2027. godina.
U periodu od 1. januara do 31. marta 2025. godine nastavljen je trend smanjenja broja nezakonitih migranata na teritoriju Bosne i Hercegovine, a evidentirano je 68 posto manje migranata (2.085) u odnosu na isti period 2024. godine (6.544).
Granična policija BiH evidentirala je 675 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska granice, što je za 83 posto manje u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Osobe otkrivene u nezakonitom prelasku bile su većinom državljani Turske (76), Afganistana (74), Egipta (69), Sirije (63) i Bangladeša (46).
U izvještajnom periodu policijske agencije u Bosni i Hercegovini podnijele su 63 posto manje izvještaja Tužiteljstvu BiH o počinjenim kaznenim djelima koja se odnose na krijumčarenje osoba nego za isti period prethodne godine. Isto tako, broj podnesenih zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini smanjen je za 58 posto.
Realizirana je u cijelosti još jedna aktivnost iz Plana mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u našoj zemlji, koja se odnosi na nabavu automatskih čitača biometrijskih podataka.
Tokom marta 2025. godine na probni rad je primljeno 25 osoba koje su završile obuku za čin mlađeg inspektora iz XII. klase kadeta Granične policije BiH.
U prva tri mjeseca ove godine strancima u BiH odobrena su 3.704 privremena boravka, a glavni razlozi za odobrenje prvog privremenog boravka su obrazovanje, rad s radnom dozvolom, spajanje porodica i rad bez radne dozvole, što je povećanje odobrenih privremenih boravaka za šest posto. Od ukupnog broja, prvi put je odobreno 1.790 privremenih boravaka, dok je produženo 1.914. Najveći broj prvih ili produljenih boravaka odnosi se na državljane Turske, Srbije, Indije, Hrvatske i Kine.
Vijeće ministara BiH je zadužilo Ministarstvo sigurnosti da, u suradnji s nadležnim institucijama i tijelima u BiH, sačini plan aktivnosti u cilju otklanjanja nedostataka koji su identificirani u izvještaju za Bosnu i Hercegovinu u petom krugu MONEYVAL evaluacije.
Ministarstvo sigurnosti BiH dužno je pratiti provedbu planiranih aktivnosti i periodično podnositi izvještaje Vijeću ministara BiH o realizaciji planiranih aktivnosti.
Ovi zaključci su sastavni dio Informacije Ministarstva sigurnosti o usvojenom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu u petom krugu MONEYVAL evaluacije, koja je usvojena na današnjoj sjednici, uz određene korekcije.
Izvještaj pruža pregled stanja u vezi sa sistemom za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH zaključno s februarom 2024. godine i daje odgovarajuće preporuke za unaprjeđenje stanja u ovom području.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je Informaciju o utrošku sredstava u 2024. godini kojima su finansirani projekti uključeni u Program javnih investicija/ Razvojno-investicijski program institucija Bosne i Hercegovine (PJI/RIP IBIH) 2024. – 2026. godine.
Informacija obuhvata podatke o 156 projekata, i to: 146 projekta uključenih u Program javnih investicija/ Razvojno-investicijski program institucija Bosne i Hercegovine 2024. – 2026. godine ukupne vrijednosti milijardu i 146,95 miliona, među kojima su 93 projekta u implementaciji, 44 projekta su završena, a devet projekata je promijenilo status u toku 2024. godine, dok je deset projekata naknadno prijavljeno, odnosno nisu bili u 2024. – 2026., a imali su realizaciju u 2024. godini.
Na 146 projekata u prošloj godini je ukupno utrošeno 162,16 miliona KM, od čega se 44,46 posto odnosi na investicije u socioekonomski razvitak, a 55,54 posto na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta. Na projekte kapitalnog tipa je utrošeno 49 miliona KM, što je 30,22 posto ukupno utrošenih sredstava u 2024. godini.
Za realizaciju naknadno prijavljenih deset projekta, ukupne vrijednosti 64,82 miliona KM, u toku 2024. godine je utrošen 9,51 milion KM.
U prošloj godini su završena 44 projekta, ukupne vrijednosti 352,60 miliona KM.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini za 2023. i 2024. godinu s usporednim prikazom Bosne i Hercegovine i država regije u izvještajima međunarodnih organizacija, koju će Agencija za promociju stranih ulaganja objaviti na službenoj web-stranici.
Prema Analizi, direktna strana ulaganja u 2023. godini u iznosu milijardu i 895,6 miliona KM predstavljaju povećanje od 24,9 posto, s najvećim godišnjim iznosom od 2007. godine.
Zemlje Evropske unije (EU 27) su u 2023. investirale 968 miliona KM u BiH ili 51,1 posto od ukupnog iznosa. Pojedinačno gledano, zemlje koje su najviše investirale su: Rusija (376,3 miliona KM), Srbija (355,6 miliona KM) i Nizozemska (237,7 miliona KM), dok su više od 100 miliona KM ulaganja imale Njemačka (204,9 miliona KM), Hrvatska (187,2 miliona KM), Slovenija (173,3 miliona KM ) i Velika Britanija (149 miliona KM).
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja s procijenjenim zadržanim zaradama, u prvom polugodištu 2024. godine su iznosila 955,9 miliona KM. Iako su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, direktna strana ulaganja manja su u odnosu na razdoblje januar – juni 2023. godine za 14,3 posto, ali promatrajući prva polugodišta u periodu od 2016. do 2024. godine zabilježen je rast u prvom polugodištu prošle godine od 35,4 posto u odnosu na prosjek za devet godina, koji za prva polugodišta iznosi 706 miliona KM.
U prvom polugodištu 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (183,5 miliona KM), Njemačka (157,9 miliona KM) i Slovenija (145,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrirale su Austrija (101,7 miliona KM), Srbija (81,5 miliona KM), Nizozemska (66,1 miliona KM) i Velika Britanija (40,4 miliona KM).
Zemlje Evropske unije (EU 27) su investirale 731,4 miliona KM u BiH tokom prvog polugodišta prošle godine, što predstavlja 76,5 posto od ukupnog iznosa svih direktnih stranih ulaganja.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o utvrđivanju potrebnih finansijskih sredstava namijenjenih za finansiranje međunarodnog advokatskog ureda za slučaj Trgovske gore.
Odlukom se odobravaju potrebna finansijska sredstva za 2025. godinu za finansiranje međunarodnog advokatskog ureda Laborde Law iz Pariza za predmet Trgovske gore u iznosu 210.000 eura.
Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u Službenom glasniku BiH, a primjenjivat će se od dana stupanja na snagu zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je suglasnost za imenovanje policijskog komesara Oliviera Berbacha na dužnost oficira za vezu Generalne direkcije za unutarnju sigurnost, sa sjedištem u Beogradu.
(Vijesti.ba/FENA)
