Večeras objavljujemo drugi dio Nacrta Zakona o fiskalizaciji transakcija.
U prvom dijelu bavili smo se analizom dijela čnaova zakonskoj rješenja čiji je cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije, a analizu možete pročitati OVDJE.
U novostima koji donosi novi zakon jako bitna stvar je da je u obaveznim elementima elektronske fakture definisan i pojam QR kod-a, te da će se podaci koje on treba da sadrži definisati podzakonskim aktom.
Nedostatak je taj što nije usklađen sa Zakonom o fiskalizaciji RS – Sl. Glasnik RS 15/2022 u dijelu obaveznih elemenata. U njemu je jasno definisana identifikacija artikala koji se prodaju – u članu 5, stav 2 dio 19) GTIN broj – globalni broj trgovinske jedinice (skraćenica od engl. Global Trade Item Number) ili drugi broj koji poreski obveznik koristi za jedinstvenu identifikaciju trgovinskih jedinica (dobara ili usluga) ukoliko ne postoji GTIN broj.
GTIN broj je kod nas u praksi poznat kao bar kod artikla. Takođe, u članu 12. stav 1 dio k) navedeno je da obavezan element bude kód mjesta obavljanja djelatnosti, a struka jemišljenja da taj podatak treba uskladiti sa međunarodnim standardom GS1 u smislu GLN – global location number – koji se koristi za identifikaciju lokacija u virtuelnom svijetu (geografska širina i dužina) jedinstvenim brojem. Ova oznaka omogućava svim obveznicima Zakona potpunu fleksibilnost da identifikuju bilo koju vrstu ili nivo lokacije koji su im potrebni.
Novi Zakon donosi mnogo bolja rješenja od starog u smislu širine i slobode, te nema ograničenja koja je raniji Zakon propisivao u dijelu ograničenog broja karaktera kod određivanja naziva artikla, tačno propisanog izgleda računa, što vodi povećanju kreativnosti i razvijanju marketinških aktivnosti i ideja. Struka očekuje da će Zakon tretirati obračun vrijednosti na četiri umjesto na dvije decimale iza zareza, za razliku dosadašnjeg koji je imao količinu na tri decimale a cijenu na dvije, što je pravilo probleme u praksi prilikom zaokruživanja i jednostavnih matematičkih operacija.
Elemenat koji je propisan kao obavezan – QR code će biti odlična osnova za provjeru i verfikaciju ispravnosti računa. Pored politike sankcije za kupca, ovaj Zakon bi trebao da afirmiše i aplikaciju za poreske obveznike fizička lica u smislu skeniranja QR coda i mjerenja prometa po primljenim računima.
Možda je potrebno razmišljati i u pravcu da se napravi i neki vid nagrade za one koji skupe najviše skeniranih računa u smislu broja i prometa, što bi trebalo ostaviti Ministarstvu da reguliše posebnim pravilnikom.
Takođe, novi Zakon ima puno bolji sistem za storniranje fiskalnih računa od starog Zakona. Po novom Zakonu, storno računa nije vezano za poslovnu jedinicu niti za konkretnu kasu, nego samo za ID broj pravnog lica što će olakšati poslovanje privrednim subjektima, a i kupcima u smislu povrata robe, jer neće morati vraćati robu u tačnoj određenoj prodavnici na tačno odredjenoj kasi.
Ono što je jako bitno za pohvaliti u ovom Zakonu je upravo Centralna platforma za fiskalizaciju (CPF) koja omogućava sastavljanje računa, provođenje postupka fiskalizacije, izdavanje računa, slanje ili zaprimanje računa, pregled svih fiskaliziranih računa od strane korisnika u kojima se pojavljuje kao kupac ili kao prodavac, razmjena podataka sa bankama, dostavljanje ili pregled svih evidentiranih plaćanja putem ličnog naloga i druge funkcionalnosti uređene ovim zakonom i podzakonskim aktom koji donosi ministar. Dakle, na jednom mjestu Registar svih izdavaoca i primaoca računa.
Struka se nada da će Vlada nastaviti osluškivati aktere na tržištu i usaglašavati postojeće Zakone sa kretanjima i zajtjevima tržišta, jer se ovim Zakonom napravio krupan korak, u pozitivnom smislu.
(Vijesti.ba)
